Lider pokreta za promjene Nebojša Medojević ide korak dalje u kritici ovog modela, nazivajući ga “političkim populizmom koji nas već godinama gura u fiskalni zid”.

Odluka o povećanju minimalnih zarada donijeta je na elektronskoj sjednici Vlade, preko aplikacije WhatsApp, na predlog premijera, a među ministrima i članovima Vlade koji su se izjasnili nije bilo ministra finansija Novice Vukovića-pišu Vijesti. Prema tzv “Euro modelu” minimalna zarada će za radna mjesta sa stručnom spremom nižom od srednje škole iznositi 1.000 eura, sa srednjom školom 1.250 i sa visokim obrazovanjem na 1.400 eura.
Ekonomski analitičar Predrag Zečević tvrdi da je ovaj program fiskalno održiv, te da se predviđanja da će Crna Gora doživjeti grčki scenario nisu ostvarila ni za vrijeme sprovođenja programa Evropa sad 1 i 2.

“Ja apsolutno podržavam premijerovu najavu, posebno zato što će povećanje zarade dovesti do smanjenja socijalne nejednakosti koja je izražena u crnoj gori, a bogate kompanije poput trgovačkih lanaca, osiguravajućih kuća, banaka, oni ćekpnačno morati početi da dijele to svoje bogatstvo sa zaposlenima”, rekao je on.

Zečević dodaje i da će zahvaljujući ovom modelu poslodavci dobiti smanjenje poreskog opterećenja.

“Jer je sada prosječno poresko opterećenje na platu oko dvadesetak posto na platu. na neto platu hiljadu eura bruto plata je oko 1200 e, što znači da je 200 eura poresko opterećenje. sada će poresko opterećenje biti svega 8 posto, što konkretno znali na neku platu od 1000 eura poresko opterećenje je svega 80 eura”, kaže Zečević.

Iz Unije poslodavaca navode da je odluka Vlade ozbiljno narušila socijalni dijalog, s obzirom na to da o njoj nije bilo razgovora ni sa njima, ni sa sindikatima. Upozoravaju da ovaj model nema potporu u vidu rasta produktivnosti.

Zečević je saglasan da Crna Gora nema dovoljan rast produktivnosti, koji bi ispratio ovu mjeru, ali podsjeća na period od 2010. Do 2020., i kada je produktivnost rasla, što poslodavci nisu ispratili povećanjem zarada.

“Podsjetiću građane da je u periodu od 2010. do 2018. konobar radio za 200 eura, iako je bila produktivnost ogromna, jednostavno dio privatnika je na njima zgrnuo ogromno bogatstvo. sad se situacija promijenila, tako da konobari imaju hiljadu i po eura minimalnu platu i veoma su traženi”, ističe Zečević.

Komentarišući bojazan građana da će novo povećanje zarada, dovesti do porasta inflacije, Zečević priznaje da je strah opravdan, te da će do porasta inflacije a samim tim i rasta cijena svakako doći, ali ne samo zbog povećanja zarada, već i zbog dešavanja na globalnom nivou.

“Vi znate da je inflacija u crnoj gori dominantno uvozna, znači crna gora uvozi 70 posto hrane i ostalih potrepština, mi slabo šta proizvodimo. tako da i da ne dođe do povećanja plata do porasta inflacije bi sigurno došlo. a jedna jako bitna stvar koju građani zaboravljaju – sada će se mnogo lakše vraćati rate kredita jer kako im je veća plata 400 ili 500 eura, vama rata kredita dođe bukvalno džabe kao što se desilo prilikom programa evropa sad 1 i 2, i to je najveća prednost ovog povećanja plata. a da li će doći do povećanja inflacije? Apsolutno hoće”, rekao je Zečević za TV Adria.

Ipak, ima i onih koji ne vjeruju u dobre namjere premijera, te ovakav potez ocjenjuju kao populističko prikupljanje predizbornih poena.

“Premijer Spajić i Pokret Evropa sad ponovo prodaju iluziju da se plate mogu podizati dekretom, bez ikakve veze sa produktivnošću”, smatra lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević.

Predviđa da će rezultat ovih mjera biti rekordne blokade preduzeća, rastući javni dug, mjesečni manjak u budžetu da se pokriju samo plate, penzije, zdravstvo i socijala, i država koja postaje glavni generator nelikvidnosti u privredi.

“U javnom sektoru, koji je već nabubrio na preko 55.000 ljudi samo u užoj administraciji – a u širem javnom sektoru daleko više – to znači dodatnih stotine miliona eura godišnje iz budžeta. Novac koji nemamo. Novac koji ćemo ponovo uzeti na dug ili kroz nove namete”, upozorava Medojević.

Povećanje neto iznosa koji primaju zaposleni desiće se na račun doprinosa za za penzijsko osiguranje koji će od januara će iznositi nula odsto. Takođe, smanjuju se procenti od poreza na dohodak fizičkih lica, poreza na nepokretnosti i motorna vozila, i naknada od igara na sreću, koje su do sada išle opštinama u većem procentu, pa će veći dio tih iznosa ostati u državnom budžetu.