Kako su naveli, obim neformalne ekonomije među registrovanim privatnim preduzećima i preduzetnicima smanjen je sa 20,6% BDP-a u 2022. na 12,4% u 2026. godini, odnosno za 8,2 procentna poena.
Istovremeno, dodaju oni, rezultati pokazuju da promjena nije ostvarena samo na papiru, ona se vidi na tržištu rada, u ponašanju građana i u odnosu privrede prema riziku neformalnog poslovanja.
“Najvidljivija promjena ostvarena je u oblasti formalnog rada što za Ministarstvo finansija predstavlja jedan od najvažnijih efekata sprovedenih politika jer više zaposlenih u formalnom sistemu znači veću sigurnost radnika, bolju zaštitu njihovih prava i snažniju osnovu za održiv ekonomski rast”, navode iz MF.
Napredak je, kako dodaju, ostvaren u svim djelatnostima, a najveće smanjenje neformalne ekonomije zabilježeno je u građevinarstvu i ugostiteljstvu.
“Ohrabruje podatak i da se mijenja ponašanje građana. Udio zaposlenih koji često ili uvijek koriste platnu karticu povećan je sa 18% na 43%, dok je udio građana koji traže fiskalni račun kada im nije izdat porastao sa 36% na 43%. Još snažniji signal predstavlja podatak da bi 81% zaposlenih izabralo posao sa uredno plaćenim porezima i doprinosima čak i uz nižu zaradu, u odnosu na 75% u 2022. godini”, isiču oni.
Istovremeno, kako dodaju, neformalno poslovanje danas se doživljava kao znatno veći rizik. Udio preduzeća koja vjerovatnoću otkrivanja neformalnog poslovanja procjenjuju na više od 50% povećan je sa 33% na 67%. Procjena vjerovatnoće kažnjavanja odgovornog lica porasla je sa 44% na 80%, a vjerovatnoće naplate izrečene kazne sa 42% na 77%.
“Ostvareni rezultat pokazuje da suzbijanje sive ekonomije daje rezultat kada se sprovodi kroz kontinuirane i međusobno povezane mjere, od poreske discipline i nadzora, preko formalizacije rada, do digitalizacije i bezgotovinskih plaćanja.
Istovremeno, Ministarstvo finansija jasno prepoznaje prostor za dalje djelovanje, u oblastima koje bilježe najveće vrijednosti indeksa neformalne ekonomije u 2026. godini, a to su saobraćaj i poljoprivreda, dok je regionalno najveća vrijednost evidentirana na sjeveru 17,5%, anajniža u centralnom regionu 11,3%, koji je istovremeno ostvario i najveće smanjenje u odnosu na 2022. godinu”, navode iz MF.
Upravo zato novi Program za suzbijanje neformalne ekonomije 2027–2029. godine, kako objašnjavaju, predstavljaće još odlučniji korak u ovom procesu.
“Prioriteti će biti dalje smanjenje prostora za neformalno poslovanje, jačanje poreske discipline, zaštita zaposlenih, digitalizacija i bezgotovinska plaćanja, snažniji inspekcijski nadzor i stvaranje jednakih uslova za sve učesnike na tržištu.
Prema preliminarnim podacima, realizacija aktivnosti Programa za suzbijanje neformalne ekonomije 2024–2026. godine do kraja ove godine biće blizu 80%, uz uključenost svih relevantnih institucija i zainteresovanih strana i u skladu sa zahtjevima Evropske komisije i obavezama iz Reformske agende”, ističu oni.
Dakle, kako navode, iako je napravljenveliki korak ka formalnijoj ekonomiji, cilj ostaje isti a to je daformalno poslovanje mora biti pravilo, pravila moraju biti jednaka za sve, a odgovorno poslovanje mora biti standard crnogorske ekonomije.
