“Nije dovoljno znati koliko građani zarađuju. Država mora znati i koliko ih košta krov nad glavom”, navodi se u saopštenju te nevladine organizacije.

Oni su pozdravili najavu povećanja zarada, ali istovremeno postavlja se pitanje koje je za stotine hiljada građana od velikog značaja – koliko će građaninu zaista ostati nakon što plati kiriju.

“Veće plate ne smiju postati veće kirije. Ne protivimo se povećanju zarada – naprotiv, želimo da ono građanima donese stvarno poboljšanje životnog standarda. Ali ako plata raste, a građanin mora sve više da izdvaja za stan, dio efekta povećanja zarade nestaje”, rekli su iz Udruženja.

Prema podacima Monstata, prosječna neto zarada u julu iznosila je 1,04 hiljade eura, dok se prema analizi Udruženja prosječna kirija za jednosoban ili manji dvosoban stan u Podgorici kreće oko 450 eura.

“Zato se životni standard podstanara ne može mjeriti samo visinom plate. Mora se pratiti odnos plata – kirija – novac koji ostane za život”, smatraju u Udruženju.

Iz Udruženja, kako su rekli, godinama upozoravaju da Crna Gora mora urediti tržište zakupa posebnim zakonom kojim bi se jasno definisala prava i obaveze stanodavaca i podstanara, uredili ugovori, povećala transparentnost tržišta i omogućila država da zna šta se zaista dešava na tržištu nekretnina.

Podvlače da je danas to pitanje važnije nego ikada.