Dokument je u završnoj fazi izrade i treba da usmjeri razvoj infrastrukture u drumskom, pomorskom i vazdušnom saobraćaju, uz približavanje evropskim standardima. Radionicu su organizovali Ministarstvo saobraćaja i Ministarstvo energetike i rudarstva, u okviru projekta koji finansira Evropska unija.

Cilj od 35.000 električnih vozila utvrđen je Nacionalnim energetskim i klimatskim planom, usvojenim u decembru 2025. godine, podsjetio je programski menadžer Delegacije EU u Crnoj Gori Kai Nagel. Prema njegovim riječima, dostizanje tog cilja zavisiće od sprovođenja planiranih mjera i saradnje institucija, energetskih kompanija, lokalnih samouprava i privatnog sektora.

Vozni park stariji od 17 godina, prelazak na čistija vozila spor

Državni sekretar u Ministarstvu saobraćaja Božidar Savović kazao je da crnogorski vozni park broji više od 300.000 registrovanih vozila, čija je prosječna starost veća od 17 godina.

Drumski saobraćaj dominira sistemom mobilnosti, dok je prelazak na vozila sa niskim emisijama i dalje spor.

„Saobraćaj trenutno čini oko 20 odsto emisije gasova sa efektom staklene bašte u Crnoj Gori“, naveo je Savović.

On je istakao da je cilj povezivanje nacionalne transportne mreže sa evropskim koridorima, usvajanje viših standarda i smanjenje emisija. Razvoj punjača i druge infrastrukture, kako je objasnio, treba povezati sa javnim prevozom i budućim transportnim čvorištima kroz ažuriranje Strategije razvoja saobraćaja.

Elektroenergetska mreža određuje tempo razvoja

Jedno od ključnih pitanja biće mogućnost priključenja novih punjača na elektroenergetsku mrežu.

Državni sekretar u Ministarstvu energetike i rudarstva Matija Medojević upozorio je da planiranje ne može biti svedeno samo na broj punjača koje država želi da dobije.

„Moramo znati gdje ih možemo priključiti, kakvi su raspoloživi kapaciteti mreže, gdje su potrebna njena pojačanja i kako će rast električne mobilnosti uticati na potrošnju i vršno opterećenje“, kazao je Medojević.

Prema njegovim riječima, razvoj infrastrukture za alternativna goriva istovremeno je pitanje energetike, prostornog planiranja, investicija, digitalizacije i energetske sigurnosti.

Na isti izazov ukazala je ekspertkinja EU za strateško planiranje saobraćaja i urbanog razvoja i autorka studije Mette Hoé. Iskustva drugih evropskih država, kako je navela, pokazuju da postavljanje punjača često nije najveća prepreka — znatno zahtjevniji može biti priključak na mrežu.

U pojedinim državama izgradnja transformatora i priprema priključka mogu trajati i do dvije godine, zbog čega operatori nakon dobijanja ugovora dugo čekaju početak rada.

Hoé je ocijenila da visok udio obnovljivih izvora energije predstavlja prednost Crne Gore, ali da je potrebno pravovremeno planirati razvoj mreže, lokacije transformatora i procedure odobravanja i priključenja punjača.

Investitorima potrebne jasne procedure i pravna sigurnost

Za razvoj tržišta i privlačenje privatnog kapitala biće važni predvidivi uslovi poslovanja.

Nagel je istakao da investitori i operatori infrastrukture moraju imati jasne procedure, precizno utvrđene odgovornosti i pravnu sigurnost. Nacrt nacionalnog okvira, prema njegovim riječima, predviđa fazni razvoj infrastrukture, snažnije upravljanje i usklađeniji zakonodavni i regulatorni okvir.

Medojević je saopštio da je formirana i radna grupa za izradu zakona o infrastrukturi za alternativna goriva.

Hoé je naglasila da je u početnoj fazi važna jasna i predvidiva finansijska podrška koja tržištu pruža sigurnost. Kao primjer je navela Dansku, gdje je početna podrška pomogla razvoju mreže, dok tržište danas uglavnom pokreću sami operatori punionica.

Lokalne samouprave, prema njenoj ocjeni, treba da stvaraju uslove za pružanje usluga građanima, uz korišćenje stručnih znanja tržišnih aktera i koordinaciju sa drugim institucijama.

Nedostaje infrastruktura za teška vozila, vodonik, luke i aerodrome

Planirana tranzicija obuhvata znatno više od punjenja električnih automobila.

Nagel je ukazao da Crna Gora nema posebnu mrežu punjača za teška vozila ni infrastrukturu za punjenje vodonikom, kao ni značajniju infrastrukturu za snabdijevanje električnom energijom brodova sa obale i aviona dok su na zemlji.

Nacionalni okvir zato obuhvata i mogućnosti napajanja brodova tokom boravka na vezu, odnosno vazduhoplova na zemlji, kako bi se smanjili potrošnja goriva i emisije.

Među prioritetima koje je izdvojila Hoé nalaze se razvoj infrastrukture duž glavnih transportnih koridora, saradnja gradova i priprema elektroenergetske mreže za električna teška vozila.

Punjači moraju biti dostupni i van gradova

Uz izgradnju infrastrukture, od početka treba urediti dostupnost podataka o lokacijama punjača, jednostavno plaćanje i mogućnost da ih bez poteškoća koriste i vozači iz drugih država.

Hoé je posebno naglasila da mreža mora služiti građanima širom zemlje, uključujući one van urbanih centara i korisnike koji nemaju mogućnost punjenja vozila kod kuće.

Ocijenila je da saradnja država Zapadnog Balkana može olakšati razvoj usklađenih sistema, zajedničkih platformi podataka i prekograničnog korišćenja infrastrukture.

Prema riječima Nagela, Uredba EU o infrastrukturi za alternativna goriva još nije direktno primjenjiva u Crnoj Gori, ali je država već koristi kao referencu u procesu pristupanja i modernizacije transportnog sistema.

U dostavljenom saopštenju nijesu navedeni ukupna vrijednost potrebnih ulaganja, planirani broj novih punjača niti precizan raspored njihove izgradnje.

Radionica je održana u okviru projekta „Tehnička pomoć za jačanje kapaciteta i unapređenje usklađenosti zakonodavstva, učinka i efikasnosti u sektoru saobraćaja u Crnoj Gori“, koji finansira EU, a sprovodi konzorcijum predvođen kompanijom DAI Global Belgium, u partnerstvu sa GIZ-om i ENOVA-om.