Očekivanja vlasti da će najavljeno povećanje zarada biti finansirano, pored ostalog, i dodatnim prihodima koje će država ostvariti oduzimanjem imovine stečene kriminalom, neozbiljna su i nerealna, smatra advokat Veselin Radulović.

Dodaje i da godinama rezultati na tom polju izostaju, te da nam to što je država promijenila zakonski okvir ne daje za pravo da vjerujemo da će se stanje popraviti.

“Ove najave otvorile su i jedno mnogo ozbiljnije pitanje o kome se vrlo malo govorilo, a to je pitanje nezavisnosti pravosuđa koje je veoma važno. Ako vlast od pravosuđa očekuje da proizvede određeni fiskalni rezultat, time se stvara potpuno pogrešna institucionalna logika, jer političari jednom moraju shvatiti da sud ne smije pri donošenju odluka razmišljati o tome da li će ova ili ona odluka donijeti prihod ili rashod u budžetu”, kaže Radulović.

Da je neophodno jasno razdvojiti fiskalnu politiku države od rada pravosuđa, smatra i doktor nauka bezbjednosti Ivan Pekić.

Primarni cilj nije, kako pojašnjava, punjenje budžeta, već oduzimanje ekonomske koristi kriminalnim strukturama i slabljenje njihove finansijske osnove.

“Pravosuđe ne smije postati instrument za ostvarivanje unaprijed projektovanih fiskalnih rezultata. Suština je jednostavna: država mora imati snagu da oduzme imovinu stečenu kriminalom, ali ta snaga mora biti zasnovana na zakonu, dokazima i nezavisnom odlučivanju. U suprotnom, borba protiv organizovanog kriminala može izgubiti upravo ono što treba da zaštiti, a to je vladavina prava i povjerenje u institucije”, kaže Pekić.

I ranije se, kako konstatuje Stevo Muk iz Instituta Alternativa, slušala priča o velikim prihodima za budžet od oduzimanja imovine stečene kriminalom, ali se, kaže, skoro ništa nije dogodilo. Stoga, kako ističe, ni nedavne najave bez navođenja konkretnih projekcija ne daju argumentaciju za iznijete tvrdnje.

“I mi smatramo da ozbiljno planiranje budžeta ne bi smjelo da se oslanja na takvu vrstu prihoda. Smatramo takođe da je i dalje veoma dug put do trajnog oduzimanja imovine stečene kriminalom. Novi zakon je tek usvojen i počeo da se primjenjuje, a postupci započeti u skladu sa starim zakonom će se uglavnom odredbama tog zakona i završiti. Treba imati takođe na umu da se ubjedljivo najveći dio privremeno oduzete imovine nalazi u nekretninama, a manji dio u novčanim sredstvima. Trajno oduzimanje nepokretnosti osuđenih kriminalaca čak ne mora da brzo i jednostavno završi prodajom i efektivnim prihodima državnog budžeta”, kaže Muk.

Da upravo novo zakonsko rješenje garantuje efikasnost, kao i da izvršna vlast oduzimanje imovine posmatra kao udar na temelje organizovanog kriminala, kategoričan je potpredsjednik Vlade za bezbjednost Aleksa Bečić.

Podsjeća i da je dosadašnji zakonski okvir omogućavao blokiranje, ali ne i trajno oduzimanje imovine, te je stoga Biro za operativnu koordinaciju, na čijem je čelu, insistirao na donošenju antimafija zakona.

“Novi antimafija zakon omogućava da, kada sud potvrdi optužnicu kojom se određeno lice, na primjer, tereti za teška krivična djela kriminalnog udruživanja, organizovanja, da se može pokrenuti sudski postupak koji će biti potpuno zaseban postupak i u okviru kojeg će takva lica morati da dokažu pred sudom način sticanja imovine, odnosno, ako ne dokažu, da ta imovina pređe u vlasništvo države Crne Gore. Krivični postupak se, s druge strane, nastavlja, on je nezavistan, i sudovi u drugom postupku, daljem postupku, utvrđuju njegovu krivičnu odgovornost”, objašnjava Bečić.

Specijalno državno tužilaštvo je, kako navodi Bečić, samo u minuloj godini blokiralo 2,5 miliona kvadrata različite imovine i oko 70 miliona eura na poslovnim računima.