Vuković navodi da je pred njima trenutno u obradi ukupno 4.679 zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata.

“Od toga broja, 2.869 zahtjeva odnosi se na predmete iz perioda od 2017. godine do avgusta 2025. godine, u kojima je, u skladu sa tada važećim propisima, prethodno bilo donijeto rješenje o prekidu postupka. Nakon stupanja na snagu novog Zakona o legalizaciji bespravnih objekata podnijeto je dodatnih 1.810 zahtjeva, koji su takođe u obradi. Značajan broj predmeta nalazi se u različitim fazama postupka i svakodnevno se obrađuje”, saopštio je Vuković.

Kako bi se ubrzao postupak legalizacije, kako navodi Vuković, Sekretarijat je formirao 14 komisija za terenski rad, koje vrše uviđaje i provjeru stanja na terenu.

“Nakon sprovedenih terenskih kontrola i ispunjavanja ostalih zakonom propisanih uslova, steći će se uslovi za donošenje rješenja i u predmetima koji su trenutno u obradi. Zbog toga broj od 81 riješenog predmeta ne predstavlja ukupan obim aktivnosti Sekretarijata u ovoj godini, već broj postupaka koji su do navedenog datuma prošli sve potrebne faze i u kojima su se stekli uslovi za donošenje konačnog rješenja. Očekujemo da će se, kako budu završavane započete procedure, broj riješenih predmeta sukcesivno povećavati”, istakao je Vuković.

Sekretar za prostorno planiranje navodi da Sekretarijat ne raspolaže zvaničnom evidencijom ukupnog broja bespravnih objekata na teritoriji glavnog grada.

“Katastarsku evidenciju objekata, uključujući objekte sa odgovarajućim zabilježbama koje ukazuju na njihov bespravni status, vodi Uprava za nekretnine. Takođe, postupak evidentiranja još traje, imajući u vidu da je rok za pokretanje postupka upisa bespravnih objekata u katastar nepokretnosti produžen do 14. avgusta naredne godine. Zbog toga u ovom trenutku nije moguće dati konačan i pouzdan podatak o ukupnom broju bespravnih objekata na teritoriji Podgorice. Kada je riječ o njihovoj prostornoj zastupljenosti, na osnovu predmeta koji se nalaze u radu i dosadašnjeg iskustva Sekretarijata, može se konstatovati da je veća koncentracija bespravne gradnje prisutna na područjima Malog brda, Park-šume Zagorič, Kakaricke gore, Dajbabske gore, Tološa, Konika i Donje Gorice. Međutim, dok se ne raspolaže objedinjenom evidencijom, nije moguće dati precizno rangiranje naselja prema broju bespravnih objekata”, rekao je Vuković.

Rok za upis bespravnih objekata produžen je do 14. avgusta naredne godine, a Gavrilo Vuković navodi da za sada nije evidentirano značajnije povećanje broja zahtjeva za legalizaciju kao neposredna posljedica njegovog produženja.

“Važno je napraviti razliku između postupka upisa bespravnog objekta u katastar nepokretnosti i samog postupka legalizacije. Produženjem roka građanima je ostavljeno dodatno vrijeme da završe postupak upisa, odnosno da kompletiraju dokumentaciju koja je neophodna za dalje sprovođenje postupka legalizacije. Sastavni dio potrebne dokumentacije je i elaborat etažne razrade bespravnog objekta, čija izrada, kontrola i ovjera zahtijevaju određeno vrijeme. Zbog toga se može očekivati da će dio vlasnika zahtjeve za legalizaciju podnijeti nakon što završe postupak pred Upravom za nekretnine i kompletiraju potrebnu dokumentaciju. Iz tog razloga, stvarni efekti produženja roka na broj novih zahtjeva moći će se preciznije sagledati u narednom periodu”, naglasio je Vuković.

Produženje roka, kako kaže Vuković, prije svega treba da omogući građanima koji nijesu uspjeli da završe potrebne procedure da kompletiraju dokumentaciju i pokrenu postupak upisa objekata u katastar nepokretnosti.

“To je posebno značajno imajući u vidu veliki broj predmeta, potrebu angažovanja licenciranih geodetskih organizacija radi izrade elaborata, kao i postupak njihove kontrole i ovjere pred Upravom za nekretnine. Očekujemo da će dodatni rok omogućiti da se obradi veći broj već pokrenutih postupaka, ali i da građani koji do sada nijesu uspjeli da kompletiraju potrebnu dokumentaciju dobiju realnu mogućnost da ispune zakonom propisane uslove. Za Glavni grad je važno i da se kroz ovaj proces dobije što potpunija evidencija postojećeg stanja u prostoru. Pouzdani podaci o bespravnim objektima nijesu značajni samo za postupak njihove legalizacije, već i za buduće planiranje prostora, infrastrukture i urbane sanacije”, ističe Vuković.

Objekti koji ne ispunjavaju uslove biće srušeni

Sekretar Gavrilo Vuković navodi da je Zakon o legalizaciji bespravnih objekata jasno propisao posljedice za objekte za koje nijesu preduzete zakonom propisane radnje ili koji ne ispunjavaju uslove za legalizaciju.

“Članom 31 Zakona propisano je da se uklanja bespravni objekat za koji nije podnijet zahtjev za legalizaciju, za koji je donijeto rješenje o odbijanju zahtjeva za legalizaciju ili za koji nije pokrenut postupak upisa objekta u katastar nepokretnosti. Rješenje o uklanjanju bespravnog objekta donosi inspektor zaštite prostora. Dakle, građani koji u propisanom roku pokrenu potrebne postupke neće biti dovedeni u situaciju da zbog trajanja samog upravnog postupka izgube mogućnost legalizacije. Sa druge strane, za objekte za koje nijesu preduzete zakonom propisane radnje, odnosno za koje se utvrdi da ne ispunjavaju uslove za legalizaciju, primjenjuju se mjere predviđene zakonom”, zaključio je Vuković.