Učenik Srednje stručne škole u Bijelom Polju došao je na nastavu s nožem. Oružje u njegovom džepu primijetila je učenica tokom časa, nakon čega je obavijestila upravu škole. Incident je izazvao uznemirenost među roditeljima đaka te škole.

“Svakako da sam zabrinut i dijete je u školi. Niko nas nije kontaktirao. Moraju se ispitati namjere koje su postojale kod tog dječaka da li se radi o ozbiljnim namjerama ili o dječackoj halucinaciji”, kaže jedan od roditelja učenika, Kemal Čindrak.

Još veću zabrinutost izazvale su izjave učenika da je isti maloljetnik ranije pravio tzv „spisak za odstrijel“. Iz uprave škole poručuju da su djeca bezbjedna i pozivaju sve da se suzdrže od, kako kažu, suvišnih komentara.

“Svi naši učenici mogu bezbjedno i bezbrižno da pohađaju nastavu i možemo poručiti roditeljima da je bezbjednost svih učenika na visokom nivou. Sve negativne pojave sprečavamo na vrijeme, uz pojačan video-nadzor, asistenta za sprečavanje nasilja i vandalizma, tim od dva zaštitara, kao i tim za sprečavanje nasilja, s direktorom škole na čelu, i garantuju svim učenicima bezbjedan boravak u školi”, saopštio je direktor škole, Zoran Vuković.

Incident u Bijelom Polju povod je da svi obratimo pažnju na ponašanje djece, upozoravaju stručnjaci. Ovakvo ponašanje često je apel za pomoć djetetu.

“Često se dešava da djeca koja su bila žrtva vršnjačkog nasilja, gdje je njihov integritet i njihovo samopouzdanje dosta povrijeđeno, da imaju neki osjećaj da ne mogu da se nose sa tim i onda da žele da naprave ono što je na neki način i njima napravljeno. Takođe, može da bude i nešto što nose iz svojih porodica, možda neko nezadovoljstvo i problemi koji postoje u porodičnom funkcionisanju, i da djeca prosto na neki način, n traže izlaz iz svih tih situacija”, objašnjava psihološkinja, Dijana Milošević.

Važno je pratiti da li se dijete povlači u sebe, da li je socijalno izolovano, kao i koje sadržaje prati i objavljuje na društvenim mrežama.

“Da provodimo dosta vremena sa djecom, da škola ne bude samo mjesto gdje se ide po sticanje ocjene, već da se povrati na njena vaspitno-obrazovna uloga koju ima, i da, u stvari, kada dijete dođe na čas, ne posmatramo ga kao nekog ko je donio lekciju ili naučio ili nije, nego da pogledamo u oči te djece i da vidimo da li oni imaju neki problem. Lekcija može da sačeka, ali problem kod djeteta može da donese velike posljedice”, upozorava Milošević.

Slučaj bjelopoljske škole samo je jedan od više primjera vršnjačkog nasilja. Prema podacima policije, tokom prošle godine i u prvih 5 mjeseci ove godine zabilježena su 73 krivična djela i 135 prekršaja u kojima su učestvovali maloljetnici. Nasilje, međutim ne poznaje granice. Osim u školama, dešava se na igralištima, ulicama, trgovima i online prostoru.