“Tačno prije godinu dana CGO i HRA podnijeli su Savjetu za davanje naziva ulica Glavnog grada inicijativu da se jedna podgorička ulica nazove po admiralu Baroviću. U međuvremenu smo dobili potvrdu da inicijativa ispunjava uslove za dalju proceduru. Očekujemo da Savjet o inicijativi odluči u razumnom roku i da ta odluka ne bude odlagana do neke naredne godišnjice. Poređenja radi, Prijestonici Cetinje je bilo potrebno svega sedam mjeseci da, na inicijativu HRA, CGO i Antifašista Cetinja podnešenu u oktobru 2024. godine, u maju 2025. godine odluči da jedna ulica u naselju Pod Granicom ponese ime kontraadmirala Krsta Đurovića, rođenog Cetinjanina koji se, poput Barovića, suprotstavio napadu JNA na Dubrovnik”, navodi se u saopštenju.
Barovićevo ime je već dobilo mjesto u javnom sjećanju van Crne Gore. Na Visu mu je 2022. godine otkrivena spomen-ploča sa citatom iz oproštajnog pisma, a 2023. godine je proglašen počasnim građaninom Pule. Crna Gora ga je posthumno odlikovala 2016. godine, ali i dalje kod nas ne postoji nijedno obilježje koje nosi njegovo ime.
U novembru 2025. godine je Podgorica dobila titulu Evropske prijestonice mladih za 2028. godinu, čime je preuzela obavezu da mladima bude grad koji ih uključuje, uči i inspiriše. Ta titula predstavlja i odgovornost prema vrijednostima koje grad nudi novim generacijama. Ulica po admiralu Baroviću bila bi konkretan doprinos tome jer bi bila svakodnevni podsjetnik mladim Podgoričanima i Podgoričankama da čojstvo i lična hrabrost nijesu samo dio prošlosti, već mjerilo i za njihovo vrijeme. Nadamo se da će odluka o ulici biti donešena prije 2028. godine, kako bi sjećanje na admirala Braovića bilo dio grada koji će te godine dočekati mlade iz cijele Evrope.
Čin admirala Barovića se ne pominje ni u udžbenicima istorije. Pozivamo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija da doprinese da se priča o admiralu Baroviću uvrsti u nastavne sadržaje o ratovima 90-ih, kao primjer ličnog izbora i odgovornosti onda kada je poslušnost bila lakši put.
“Sjećanje na Barovića je posebno važno danas, kada se u javnom prostoru regiona i dalje relativizuju zločini iz 90-ih njihovi počinioci predstavljaju kao heroji. Barovićev primjer pokazuje da je i u vrhu vojske koja je vodila te ratove bilo onih koji su odbili da učestvuju u agresiji. Crna Gora, kao država koja je najdalje odmakla u procesu pristupanja Evropskoj uniji, ima priliku da pokaže da se kultura sjećanja može graditi na čojstvu i pomirenju, a ne na zaboravu. Ulica po admiralu Baroviću bila bi trajan podsjetnik da je odbijanje nepravde moguće i onda kada košta najviše, ali i jasna poruka o tome kako Crna Gora danas treba da gleda na ratove 90-ih”, navodi se.
