Poslanik Rovčanin ocijenio je da je usvajanjem ovog zakona napravljen veliki iskorak, odnosno stvoren pravni osnov da se država konačno obračuna sa imovinom koja je nelegalno stečena od vršenja krivičnih djela u okviru organizovanog kriminala. Iskorak je, kako je naveo, oslonjen na brojne pozitivne primjere, poput italijanskog i slovenačkog zakona, ali ima i svoje određene autentičnosti.

„Ono što je bilo problematično u prethodnom periodu kada je u pitanju oduzimanje imovine jeste teret dokazivanja. Obično onaj ko je stekao nelegalnu imovinu to pokrije „čistim“ poslovima, kroz kreditna zaduženja, ugovore o poklonu ili na neki drugi način i onda sudovi imaju velike probleme kod dokazivanja. Sada je ovim zakonom teret dokazivanja prebačen upravo na vlasnika nelegalno stečene imovine. Dakle, na onoga koji ima imovinu neobjašnjivog porijekla u pogledu njene vrijednosti, vrste, količine i brojki“, kazao je Rovčanin.

Imovina koja je u fokusu oduzimanja, kako je podsjetio, treba da bude vrijedna preko 50.000 eura, što znači da je prag spušten na minimum. Ipak, poručio je da građani koji su poštenim radom stekli imovinu ne treba da strahuju.

„Ovo oduzimanje usmjereno je isključivo na krivično djelo organizovanog kriminala i to je vrlo bitno podvući. U Crnoj Gori postoji veliki broj građana koji su bogati, ali bogati na pošten način – svojim radom, trudom, talentom, preduzetničkim sposobnostima… Ali, imamo i drugu krajnost, to jest one koji su bogati, a čije bogatstvo nije rezultat poštenog rada, već bavljenja organizovanim kriminalom i crpljenja novca iz sive zone“, naveo je poslanik.

Stručnjak za bezbjednost Aleksandar Đurović kazao je da je država „anti-mafija“ zakonom prvi put „udarila“ na osnovni motiv kriminalnih struktura – novac.

„Ovdje prvi put udaramo na temelje te „hidre“ u Crnoj Gori čija je glava bila politička. Ispod nje je išla glava u bezbjednosnom sektoru koji je to koordinisao. Potom izvršioci od kojih je većina sada u zatvoru, a neki su u bjekstvu. A sa strane hvatan je javni sektor, možda i bankarski sektor, javne institucije, ministarstva. Ta „hidra“ se širila i svako je imao svoju uigranu ulogu. Ono što mene zanima kao običnog građana jeste da li će nelegalno stečen novac biti oduzet od tih lica, koliko novca će biti oduzeto, koliko vremena treba… Jer, „hidra“ će vrlo brzo naći zamjenu za lica koja su sad završila u zatvoru. Međutim, ako se krene od glave, to jest od političke glave, onda ćemo doći do finansijskih tokova i ta organizacija biće ugrožena“, smatra Đurović.

Ako imamo par policajaca i kriminalaca u zatvoru, prema njegovim riječima, nismo ništa završili.

„Često gledamo da država, odnosno bezbjednosni sektor proglašava trijumf jer su kriminalci privedeni pravdi. Nas ipak interesuje gdje je novac, gdje su nelegalne nekretnine, koji su to računi u inostranstvu, ko je sve uključen u pranje novca, koliko puta je novac izlazio iz zemlje i vraćao se u Crnu Goru, da li je uložen u građevinski sektor, da li su to nove zgrade koje niču svaki dan“, poručio je sagovornik ADRIA televizije.

Rovčanin: „Siva zona“ prošle godine činila 12 odsto BDP-a, značajno smanjenje u odnosu na 2022.

Komentarišući da li su crnogorske institucije spremne za „anti-mafija“ zakon, Rovčanin je ocijenio da će veliki teret biti na onima koji će primjenjivati zakon.

„Ovo je prvi zakon ovog tipa koji je donijet u Crnoj Gori. Imamo veliki broj novih zakonskih rješenja i vrlo lako može da dođe do izmjena i dopuna, ako se pojave određeni problemi. Ali se ne može spočitati da smo napravili veliki iskorak, imajući u vidu da ništa nije rađeno u prethodnom periodu. Ovaj zakon nije izolovan, on je samo jedan u nizu sistemskih zakona usmjerenih na borbu protiv nelegalne imovine i nelegalnog poslovanja“, naveo je poslanik, istakavši da siva zona, prema podacima Ministarstva finansija, čini 12,4 odsto BDP-a Crne Gore.

„BDP za 2025. godinu iznosio je 8,1 milijardu eura, dakle 12,4 odsto je gotovo 900 miliona u sivoj zoni na godišnjem nivou. Uzmimo za primjer 2022, tada je 20 odsto BDP-a bilo u sivoj zoni. Dakle, imamo vrlo značajno smanjenje. Prije 30. avgusta 2020. godine siva zona činila je i 30 osto. I onda kada govorimo o planiranju budžetskih sredstava i viziji države da stane na kraj „sivoj zoni“, nastojimo da i ovih 12 odsto u naredne dvije godine svedemo na pet odsto, pa da građani u budžetu imaju više novca“, zaključio je Rovčanin.

Pogledajte kompletan snimak emisije: