Mandićeva izjava da bi izbori mogli biti održani za šest mjeseci, prema nezvaničnim informacijama, nije bila samo usputna procjena, već se vremenski poklapa sa scenarijem o kojem se razgovara u dijelu vladajuće koalicije.
Prema modelu koji je trenutno u razradi, Skupština bi naredne godine u februaru skratila sebi mandat, čime bi se otvorio put da građani na birališta izađu već u aprilu. Takav izborni termin bio bi par mjeseci prije redovnog roka, jer mandat aktuelnog saziva parlamenta ističe 13. juna 2027. godine.
O mogućnosti ranijih izbora i primjeni „Euro modela“, kako saznajemo, nedavno je razgovarano i na sastanku poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad sa premijerom Milojkom Spajićem. Na tom sastanku premijeru je predstavljen model koji bi trebalo da prethodi odluci o skraćenju mandata parlamenta.
Mandićeva najava tako dobija drugačiju političku težinu, posebno imajući u vidu da dolazi od predsjednika Skupštine i jednog od ključnih lidera vladajuće većine. Ukoliko je govorio na osnovu informacija koje se već razmjenjuju među konstituentima vlasti, njegova izjava mogla bi predstavljati prvu javnu potvrdu plana za aprilske izbore.
Ustav Crne Gore predviđa jasan mehanizam za skraćenje mandata Skupštine. Prijedlog može podnijeti Predsjednik države, zatim Vlada ili najmanje 25 poslanika, dok konačnu odluku donosi parlament većinom glasova svih poslanika, što znači da bi za njeno usvajanje bio potreban glas najmanje 41 poslanika.
Ukoliko bi vladajuća koalicija postigla politički dogovor, najjednostavniji put bio bi da prijedlog podnese Vlada ili najmanje 25 poslanika parlamentarne većine, a zatim da ga podrži najmanje 41 poslanik.
Nakon stupanja na snagu odluke o skraćenju mandata, Predsjednik Crne Gore narednog dana raspisuje parlamentarne izbore. Od raspisivanja do održavanja izbora, prema važećim propisima, mora proteći najmanje 60, a najviše 100 dana.
To znači da bi, za izbore u aprilu, odluka o skraćenju mandata morala biti donesena i stupiti na snagu početkom februara, u zavisnosti od datuma koji bi predsjednik države odredio za glasanje.
Odgovarajući na pitanje novinara o Mandićevoj izjavi da bi parlamentarni izbori mogli biti održani za šest mjeseci, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da ne želi da tumači motive ili informacije drugih političkih aktera.
On je, međutim, pojasnio da će prije donošenja odluke o raspisivanju redovnih parlamentarnih izbora razgovarati sa predstavnicima svih parlamentarnih partija.
Milatović je podsjetio da je aktuelni saziv Skupštine konstituisan 2023. godine i da se naredne godine ulazi u period u kojem bi, u skladu sa ustavnim i zakonskim rokovima, trebalo da budu održani redovni parlamentarni izbori.
“Ono što će se sigurno desiti jeste da ću, kao predsjednik Crne Gore, razgovarati sa svim predstavnicima parlamentarnih partija. Te razgovore imaću u susret odluci koju treba da donesem o tome kada da raspišem parlamentarne izbore”, kazao je Milatović.
Iako predsjednik Milatović nije želio da komentariše da li Mandićeva najava počiva na konkretnom dogovoru unutar vlasti, njegova poruka potvrđuje da konačni datum parlamentarnih izbora još nije određen.
Ipak, ukoliko vladajuća većina sprovede „Euro model“ i potom obezbijedi najmanje 41 glas za skraćenje mandata Skupštine, ustavni i zakonski put za izbore u aprilu bio bi otvoren. U tom slučaju, Mandićeva izjava ne bi bila politička pretpostavka, već prerano otkriven rok iz plana koji se već priprema unutar vlasti
