To je, pored ostalog, “Vijestima” kazao mr sc Slavko Hrvačević, dipl. ing., navodeći da otkriće u tom naselju nije samo slučaj nehumanog postupanja prema životinjama:

“Ovo je priča o zaštiti prirode, podzemnih voda, odgovornosti institucija i poštovanju zakona”, kazao je on.

Nevladina organizacija za zaštitu životinja “Korina” iz Nikšića nedavno je u blizini sela Brestice otkrila masovnu grobnicu pasa.

Na inicijativu te NVO, organizovano je i spuštanje u jamu, kada su, pomoću čitača, identifikovani čipovi na pronađenim leševima.

Prema tim informacijama, najmanje 17 pasa povezano je sa nikšićkim skloništem za zaštitu životinja. U jami su pronađene i vreće sa dodatnim leševima, kosti, lobanje i drugi ostaci.

Hrvačević, međutim, ukazujući na karstnu prirodu područja Brestica i prisustvo podzemnih voda, poručuje da svako nekontrolisano odlaganje sličnog otpada predstavlja potencijalni rizik za podzemni hidrološki sistem.

“Područje Brestica pripada izrazito razvijenom karstnom prostoru. Na ovom području i u širem zaleđu u ranijem periodu vršena su brojna hidrogeološka istraživanja, uključujući i trasiranja podzemnih voda. To je prostor u kojem se voda kreće kroz pukotine, kavernozne sisteme, kanale i druge podzemne puteve. Podzemni tokovi u karstu ne prate granice parcela, katastarskih opština niti ono što mi možemo vidjeti na površini”, pojašnjava.

Dio voda tog šireg karstnog područja, dodaje on, drenira prema različitim zonama nikšićkog i bjelopavlićkog prostora, a ranija istraživanja i hidrogeološke indicije, kako je rekao, ukazuju na složenu povezanost podzemnih tokova prema izvorištima i drugim zonama.

“Za neke podzemne veze postoje rezultati ranijih trasiranja, dok za druge postoje hidrogeološke indicije koje zahtijevaju dodatnu provjeru. Zato se mora biti precizan. Ne mogu da tvrdim da je dokazano da je zagađenje iz ove jame već dospjelo u konkretno izvorište, ali mogu ono što je elementarna hidrogeološka činjenica: u razvijenom karstu odlaganje leševa i otpada u jamu nije bezazleno i mora se posmatrati kao potencijalni rizik za podzemne vode”, kaže on i dodaje da se taj rizik ne može procjenjivati zatrpavanjem jame.

Iz “Korine” su u vezi sa nalazima iz Brestica prije dva dana podnijeli krivičnu prijavu protiv više lica. Zbog toga što je, prema njihovom saznanju, nakon što je na lice mjesta izašao veterinarski inspektor, naloženo, odnosno omogućeno zatrpavanje jame, postoji osnov sumnje da je potrebno ispitati i “eventualnu krivičnu odgovornost veterinarskog inspektora”.

“Kao i drugih službenih i odgovornih lica koja su učestvovala u donošenju ili izvršenju odluke o zatrpavanju jame”, naveli su iz “Korine”.

Hrvačević takođe otvara pitanje odluke o zatvaranju jame ako je postojala sumnja na zarazu:

“Zar nije trebalo prvenstveno utvrditi uzrok uginuća, uzeti odgovarajuće uzorke, izvršiti laboratorijska ispitivanja, identifikovati životinje, utvrditi način njihovog zbrinjavanja, procijeniti rizik po zdravlje ljudi i životinja”, kaže on.

Zakon o veterinarstvu, pojašnjava, predviđa utvrđivanje uzroka oboljenja i uginuća, epizootiološka i laboratorijska ispitivanja, kao i neškodljivo odlaganje i uništavanje leševa…

Prema Zakonu o zaštiti prirode, dodaje Hrvačević, jame kao speleološki objekti, dobra su od opšteg interesa.

“Član 80 tog zakona propisuje da je u speleološkim objektima i njihovoj okolini, pored ostalog, zabranjeno zagađivati vodotoke i izvore ispuštanjem i unošenjem otrovnih materija, odlagati uginule životinje, čvrsti otpad… U članu 81 stav 7 istog zakona propisano je da ako se speleološki objekat nalazi na zemljištu u privatnoj svojini, vlasnik zemljišta ne smije ugroziti ili oštetiti speleološki objekat, zatrpati njegov ulaz ili spriječiti njegovo korišćenje. Zakon za kršenje te odredbe predviđa i prekršajnu odgovornost”, ukazuje Hrvačević.

Ukazuje i na to da je osim veterinarske, u slučaj trebalo da bude uključena i ekološka inspekcija, jer zbog odlaganja leševa pasa u jamu, potencijalno može biti ugrožen kvalitet podzemnih voda.

“Zato ovaj slučaj mora biti istražen mnogo šire od pitanja ko je bacio pse u jamu. Treba utvrditi cijeli lanac odgovornosti”, rekao je on.

Povodom ovog slučaja NVO “Korina” je krivičnu prijavu podnijela Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću. Prijava je podnijeta protiv najmanje 10 fizičkih i pravnih lica zbog postojanja osnova sumnje da su pojedinačno ili zajedničkim djelovanjem, kao izvršioci, saizvršioci, podstrekivači ili pomagači, izvršili, odnosno učestvovali u izvršenju krivičnih djela za koje se goni po službenoj dužnosti.