Oni putuju u školu, a njihovo putovanje u ranu zoru pokazuje širi problem sa kojim se suočava veći dio Evrope: sve je manje djece koja popunjavaju učionice, a udaljene zajednice, poput onih na ostrvima, često prve osjećaju te posljedice.

U osnovnoj školi na Kalamosu ostala su samo dva učenika. Kada sljedeće godine krenu u srednju školu na kopnu, posljednja aktivna škola na ostrvu biće zatvorena.

Ostrvo ima oko 80 stalnih stanovnika, od kojih je sedmoro tinejdžera. Kada duva jak vjetar, more može biti previše uzburkano za plovidbu, pa učenici propuštaju nastavu.

„Nekada je na Kalamosu bilo mnogo djece”, sjeća se Antonis Aivaliotis, učenik završnog razreda srednje škole koji svakodnevno putuje na kopno i planira da sasvim ode nakon mature. „Bilo je veoma lijepo. Svakog dana smo se igrali zajedno. Svakog jutra smo išli u (osnovnu) školu”, kazao je on.

„Naravno da bih volio da ostanem ovdje”, rekao je. „Volim Kalamos. To je moj dom. Ali ovdje uopšte nema nikakvog razvoja.”

Hrisa Dalaka, učiteljica u osnovnoj školi na ostrvu, provela je 20 godina radeći u udaljenim grčkim školama, ponekad kao jedini nastavnik, spajajući razrede i predajući sve predmete – od grčkog jezika i matematike do istorije, prirodnih nauka i fizičkog vaspitanja.

Učionica na Kalamosu je sada uglavnom prazna. U blizini je vrtić koji je zatvoren već tri godine, a igračke i dalje stoje na policama.

„Moraću da napustim Kalamos”, rekla je Dalaka.

Da bi škola ostala otvorena, bile bi potrebne da samo još dvije porodice imaju djecu, dodala je ona. „Samo dvije porodice – jednostavan potez.”

Grčka se suočava sa stalnim opadanjem broja stanovnika, bilježeći više umrlih nego rođenih svake godine od 2011.

Po riječima Arisa Aleksopulosa, rukovodioca OECD-ovog Centra za demografsku dinamiku na Kritu, broj stanovnika Grčke bi do 2050. godine mogao da opadne sa sadašnjih oko 10,5 miliona na između 8 i 8,5 miliona, pri čemu bi mladi postali manjina.

Mali broj upisanih učenika naveo je grčke vlasti da ove godine zatvore 75 škola i da uvedu ili produže obustavu nastave u više od 400 drugih.

Viron Kocamanis, suosnivač Instituta za demografska istraživanja u Atini, izjavio je da zatvaranje škola u područjima sa malo učenika treba sprovoditi „veoma uzdržano i pažljivo”, a ne isključivo na osnovu ekonomskih razloga.

Zatvaranje škola podstiče radnosposobno stanovništvo da napusti udaljena područja i zasnuje porodicu negdje drugdje, istakao je on.

„Zatvaranje škola dovodi i do toga da mladi ne ostaju (u udaljenim zajednicama), već odlaze”, rekao je Kocamanis.

„Odlazak znači sve manje ljudi i sve manje rođenih. To znači depopulaciju i izumiranje naselja koja će se pretvoriti u staračke domove”, kazao je on.