Nakon gotovo godinu odlaganja, Evropska komisija će komunikaciju o političkim reformama uoči proširenja Evropske unije objaviti sedam dana kasnije nego što je prvobitno planirano – 6. oktobra umjesto 30. septembra.
Kako saznaje briselski The New Union Post, iza odluke da se ne ispoštuje prvobitni datum, koji je bio predviđen okvirnim dnevnim redom Kolegijuma komesara – kao što se više puta dogodilo krajem 2025. godine – stoji „više razloga“. Među njima su put predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen na Zapadni Balkan, koji počinje upravo 30. septembra, kao i poteškoće u finalizaciji teksta dok je veliki broj zvaničnika boravio u Njujorku zbog Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
U svakom slučaju, dokument koji je prvobitno bio planiran za 4. novembar 2025. godine, a potom iz faze „u pripremi“ prešao u „na čekanju“, Komisija bi trebalo da razmatra i usvoji tokom naredne nedjelje plenarne sjednice Evropskog parlamenta.
Komunikacija o političkim reformama uoči proširenja prvenstveno će poslužiti kao osnova za stratešku raspravu lidera EU o proširenju i institucionalnim reformama Unije na samitu Evropskog savjeta 15. i 16. oktobra.
Iako nivo ambicija i instrumenti kojima će Komisija raspolagati za sada nijesu u potpunosti jasni, očekuje se da će komunikacija obuhvatiti i „mape puta za najnaprednije kandidate“, koje je fon der Lajen pomenula u obraćanju o stanju Unije 16. septembra.
Dva izvora iz EU potvrdila su za The New Union Post da će u tu grupu biti uključeni Albanija, Moldavija, Crna Gora i Ukrajina. Ipak, mape puta, koje će sadržati rokove i konkretne obaveze u sprovođenju neophodnih reformi, biće predstavljene u okviru Paketa proširenja za 2026. godinu, koji se trenutno očekuje 28. oktobra.
Evropska komisija objaviće komunikaciju, odnosno instrument mekog prava kojim se utvrđuje strateški pristup, ali koji nema pravno obavezujuću snagu.
Komesarka za proširenje Marta Kos ranije je najavila da će prijedlog biti usmjeren na „Ugovore, budžet i proces donošenja odluka“, ali samo u oblastima u kojima se već formira širok konsenzus.
Sve veći naglasak na novoj generaciji pristupnih ugovora i mehanizmima potrebnim za sprečavanje nazadovanja u poštovanju osnovnih principa EU ukazuje na to da bi prijedlog mogao prerasti u instrument koji je direktnije povezan sa pristupanjem novih članica, a manje sa širim pitanjem funkcionisanja Unije nakon proširenja.
Zaštitne klauzule u pristupnim ugovorima nijesu novost. Međutim, potreba da se spriječi ulazak „trojanskih konja“ u EU, kao i iskustva iz prethodnih proširenja, učinili su jačanje tih mehanizama jednim od prioriteta.
Iako su pojedine države članice predlagale mogućnost prijema novih članica bez punog prava glasa i prava veta, Komisija nije spremna da uvodi dodatne kriterijume za pristupanje koji bi važili samo za nove članice.
Naprotiv, kako je poručila komesarka Kos, „ako neka zemlja počne da nazaduje kada je riječ o našim osnovnim vrijednostima“ – prije svega poštovanju demokratije i vladavine prava – “zaštitne klauzule moraju snažno djelovati“.
