Predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen poručila je da je proširenje „geopolitički imperativ“ i da Unija mora paralelno sa reformama zemalja kandidata pripremiti sopstvene institucije za prijem novih članica.
“Budućnost Evrope zavisi od odluka koje donosimo danas. Proširenje naše Unije je geopolitički imperativ“, kazala je fon der Lajen.
Kako je navela, cilj je da veća EU istovremeno bude snažnija, otpornija i djelotvornija.
“Kako zemlje kandidati napreduju na putu reformi, EU mora biti spremna da ih primi. To znači pripremiti naše institucije, prilagoditi naše politike novim okolnostima i osigurati da naš budžet odražava naše zajedničke ambicije“, rekla je fon der Lajen.
Komisija je predstavila detaljnu procjenu politika Unije u svjetlu budućih proširenja, navodeći da EU može primiti veći broj članica u okviru postojećih ugovora i budućih pristupnih sporazuma.
Jedna od predloženih promjena odnosi se na način odlučivanja u procesu proširenja.
Komisija predlaže korišćenje kvalifikovane većine za otvaranje pregovaračkih klastera i druge međufazne odluke u pristupnim pregovorima, sa ciljem da proces bude dinamičniji.
Istovremeno se predlažu i snažniji zaštitni mehanizmi za buduće države članice. Oni bi uključivali sektorske zaštitne klauzule, ali i novu institucionalnu klauzulu u slučajevima ozbiljnog kršenja vrijednosti EU ili načela iskrene saradnje.
U najtežim slučajevima, kako navodi Komisija, mjere bi mogle uključivati i suspenziju prava glasa u Savjetu EU.
Predviđa se i mogućnost prelaznih aranžmana u oblastima poput slobodnog kretanja radnika i usluga, poljoprivrede, finansiranja i učešća u zajedničkim sistemima.
Komisija navodi i da bi se nova država članica, tokom ograničenog perioda, mogla obavezati da neće blokirati buduća proširenja zbog bilateralnih sporova.
Paket predviđa i snažnije postepeno uključivanje kandidata u politike EU prije samog članstva.
„Unaprijeđeni proces dodatno će podržati zemlje kandidate u pripremama za članstvo kroz ranije učešće u odabranim politikama Unije, pod uslovom da ispune potrebne kriterijume“, navodi se u saopštenju Komisije.
Postepena integracija u strateškim sektorima
Postepena integracija trebalo bi da obuhvati strateške sektore poput energetike, saobraćaja, digitalne oblasti i odbrane, a učešće kandidata ostalo bi uslovljeno rezultatima i moglo bi biti obustavljeno ukoliko kriterijumi više ne budu ispunjeni.
Komisija planira i godišnje dijaloge sa zemljama kandidatima kako bi pratila napredak i utvrđivala mogućnosti za dalje uključivanje u politike EU.
Kada je riječ o budžetu, iz Komisije navode da Unija može finansijski prihvatiti nove članice uz očuvanje postojećih prioriteta.
Prema predlogu Višegodišnjeg finansijskog okvira za period 2028–2034, zemlje kandidati bi prije pristupanja bile finansirane kroz instrument „Globalna Evropa“, dok bi nakon članstva sredstva prelazila u nacionalne i regionalne partnerske planove, uz dodatno finansiranje za koheziju, poljoprivredu, unutrašnje poslove i Interreg.
Komisija istovremeno želi širu primjenu takozvanih pasarela klauzula, koje omogućavaju prelazak sa jednoglasnog odlučivanja na kvalifikovanu većinu u pojedinim oblastima, među kojima su sankcije, poreske prevare i određene fiskalne mjere u energetskoj politici.
Paket će biti predmet strateške rasprave država članica, uključujući Evropski savjet u oktobru, a poslužiće i kao osnova za razgovore sa Evropskim parlamentom i Savjetom EU o institucionalnim i operativnim promjenama potrebnim za buduća proširenja.
Komisija je najavila i da će u okviru Paketa proširenja za 2026. godinu predstaviti indikativne mape puta za Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu, pod uslovom da nastave da napreduju u reformama.
Komisija poručuje da će paralelno sarađivati sa državama članicama i zemljama kandidatima kako bi se pristupni pregovori uskladili sa unutrašnjim pripremama EU.
Crna Gora prva u primjeni novog finansijskog pristupa
Evropska komisija navodi da će, kako se pregovori budu približavali završetku, za svaku zemlju biti utvrđen prelazak na finansiranje kroz paket prilagođen vremenskom okviru njenog pristupanja. Taj pristup prvi put je primijenjen na Crnu Goru, kojoj je Komisija 30. juna predstavila poseban finansijski paket.
Prije pristupanja, Crna Gora bi, kao i druge zemlje kandidati, pripremila Plan za „Globalnu Evropu“, dok bi nakon članstva bila u potpunosti uključena u sistem Nacionalnih i regionalnih partnerskih planova. U trenutku pristupanja, sredstva iz plana za „Globalnu Evropu“ postala bi dio tog sistema, uz dodatna izdvajanja za kohezionu politiku, Zajedničku poljoprivrednu politiku, unutrašnje poslove i program Interreg.
Iz Komisije navode da bi takav model omogućio kontinuitet ključnih reformi i investicija i spriječio prekide u sprovođenju programa u trenutku pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
Istovremeno, dodatna sredstva trebalo bi da omoguće da finansiranje namijenjeno postojećim državama članicama ne bude smanjeno, dok bi dio troškova bio nadoknađen prenosom sredstava koja su Crnoj Gori već dostupna kroz program „Globalna Evropa“.
