To proizilazi iz odgovora koji su juče “Vijestima” dostavili iz Agencije i dokumentacije u koju je redakcija imala uvid, a odnosi se na komunikaciju tog organa za zaštitu životne sredine i nadležnog resora.

Iako su u ponedjeljak to najavili, iz Ministarstva ekologije nisu juče odgovorili na pitanja “Vijesti”, pored ostalog, i na to na osnovu čega su na Listu zaštićenih dodali srnu i divlju mačku.

Iz Agencije su juče, takođe, ukazali i na činjenicu da su trenutno u Crnoj Gori na snazi dva propisa koji su u međusobnoj koliziji – lista zaštićenih vrsta resora ekologije, i Pravilnik o lovnim sezonama, koji je donijelo Ministarstvo poljoprivrede. Tim podzakonskim aktima neke vrste, poput vuka, medvjeda, divokoze… istovremeno se štite i na njih je moguć lov.

Zaštićene i izumrle vrste 

Stručna javnost od objavljivanja Liste zaštićenih vrsta, ovih dana ukazuje i na to, ali i na činjenicu da su se na njoj našle vrste kojih u Crnoj Gori uopšte nema. Belma Šestović, stručna saradnica za faunu sisara u Nacionalnim parkovima Crne Gore, u objavi na društvenoj mreži Fejsbuk, objavila je ilustraciju više vrsta životinja koje crnogorski propisi štite, a koje ne žive u Crnoj Gori:

“Teren vas ne prepoznaje, ali zato vas je ‘struka’ prepoznala…. Na slici su samo neke od vrsta i podvrsta koje kod nas ne žive, ali ih je Ministarstvo velikodušno udomilo… Od Kanarskih ostrva do finskog jezera Sajma = svi ste naši! Posebna zvijezda: pirinejski kozorog, podvrsta izumrla 2000. godine. Kloniranjem je 2003. nakratko vraćen u život, ali je mladunče uginulo poslije nekoliko minuta. Zato je poznat kao prva i jedina životinja koja je ‘izumrla dva puta’. Naučnicima je trebalo kloniranje. Našem Ministarstvu dovoljan je pravilnik”, navela je ona.

Uz pirinejskog kozoroga, ukazuje Šestović, Crna Gora zaštitila je nacionalnim propisom arktičku lisicu, evropskog bizona, sajmansku foku, iberijskog risa…

Srni treba zaštita od lova 

Ministarstvu ekologije, preporukama Agencije, uz detaljna obrazloženja, predloženo je da zaštiti divokozu, vuka i medvjeda, što jeste uzeto u obzir. Nije, međutim, bilo govora o tome da se zaštite srna i divlja mačka:

“Agencija je u decembru 2025. godine dostavila Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera finalni predlog Liste zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva na osnovu člana 89 tada važećeg Zakona o zaštiti prirode, u skladu sa procjenom ugroženosti predloženih vrsta i druge stručne dokumentacije. Istom, Agencija nije dala predlog da se divlja mačka Felis silvestris (Schreber, 1777) i srna Capreolus capreolus (Linnaeus, 1758) uvrste na predmetnu listu”, kazali su juče “Vijestima” iz Agencije.

I prije nego je Lista zaštićenih usvojena i bila javno dostupna, Ćulafić je najavio da će se srna naći na tom spisku. Šestović je i to komentarisala, ukazujući da takav status te životinje struka nije tražila i da srna nije na svijetu zaštićena nigdje, osim na području Palestine i Izraela, gdje je, navodi ona, nestala iz prirode 1912. godine i gdje ta zaštita ima za cilj da se populacija koja je u međuvremenu obnovljena, održi i da ne nestane ponovo. Navela je i primjer Albanije, ukazujući na to da je u toj zemlji na snazi opšti moratorijum na lov.

“Stručna i laička javnost nisu tražili potpunu zaštitu srne, već izuzimanje ženki i mladunaca iz lova. Ministar koji je, inače, pravnik po struci je odlučio da je svojevoljno zaštiti, pa opet dolazimo na isto pitanje – prema kojim podacima, gdje je tu struka i zašto idemo na fakultet”, pitala je ona.

Ministar ekologije Damjan Ćulafić usvajanje Liste zaštićenih najavio je 1. oktobra. Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, istog dana, tom resoru upućen je iz Agencije za zaštitu životne sredine dopis, uz sugestiju da se to ne čini i da bi trebalo sačekati dok se razjasni status šest vrsta ptica i četiri vrste sisara.

Takva sugestija obrazložena je upravo navodima da bi se izbjegla eventualna kolizija između liste zaštićenih i liste lovnih vrsta.

Kao što je resoru ekologije uputila preporuku u vezi sa zaštićenim vrstama, Agencija je paralelno preporuke, objavile su ranije “Vijesti”, upućivala i Ministarstvu poljoprivrede, kako bi ih taj resor izuzeo iz lovnih. Ni Ministarstvo kojim rukovodi Vladimir Joković, te preporuke nije uzelo u obzir.

Agencija je tražila da se sa liste lovnih skinu divokoza, vuk, medvjed. Do tada, dozvoljen je bio lov samo na mužjaka divokoze, a Pravilnik o lovnim sezonama, sada omogućava lov na sve kategorije, mužjaka, ženku i mladunče.

Istovremeno, Pravilnikom se, uz lov na sve kategorije divokoze, uvodi i mogućnost lova na srnu i lane, koji su od 2008, tada Zakonom o divljači i lovstvu, do njegovih izmjena iz 2025, bili trajno zaštićeni.

Pravilnik, konkretno za srne i lanad, predviđa sezonu lova od 1. oktobra do 31. decembra. Stručnjaci, međutim, ukazuju da datum u kalendaru nije dovoljan za zakonit lov, već da konkretan odstrijel mora biti obuhvaćen odobrenim planovima i kvotama, uz ispunjavanje ostalih uslova.

Ukazuju, takođe, da to što danas nije predviđeno kvotama, ne znači i zaštitu u narednoj ili nekoj drugoj godini.

Gdje su ptice

Nakon što je Lista zaštićenih vrsta objavljena u Službenom listu, iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) ukazali su da se na njoj ne nalaze ptice:

“Izostavljena je čitava jedna velika biodiverzitetska grupa koja obuhvata više stotina vrsta, za čiju zaštitu postoje jasne međunarodne i evropske obaveze Crne Gore, uključujući one koje proizlaze iz evropske legislative u oblasti zaštite ptica”, naveli su u saopštenju.

Revidovati propise uz saglasnost struke 

Zbog neusaglašenosti liste zaštićenih i liste lovnih vrsta, iz te nevladine organizacije najavili su da će pokrenuti inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti dva podzakonska akta, kako bi se utvrdila zakonitost njihovog donošenja, kao i da li su ta dva akta međusobno usklađena.

I iz Agencije za zaštitu životne sredine juče su u odgovoru “Vijestima” kazali da je dualan pristup “neprihvatljiv”.

“Apsolutno se ne smije dopustiti da se zaštita neke vrste formalno utvrđuje jednim propisom, dok se drugim propisom istovremeno omogućavaju mjere koje mogu imati direktan uticaj na njen populacioni status, bez jasno obrazložene ekološke i biološke osnove… Pravilnik o lovnim sezonama divljači mora se revidovati i donijeti uz konsultacije cjelokupne stručne javnosti, uključujući stručnjake za ekologiju i biologiju divljači, zaštitu prirode, lovstvo, šumarstvo, veterinarsku medicinu, zaštićena područja i relevantne naučnoistraživačke institucije”, poručili su.