Bangladeška novinska agencija BSS objavila je, pozivajući se na saopštenje Ministarstva vanjskih poslova te zemlje, da je Stojović tokom sastanka u Daki kazao da je Crnoj Gori godišnje potrebno više od 50.000 radnika. On je, kako se navodi, pozitivno odgovorio na mogućnost angažovanja radne snage iz Bangladeša na osnovu sporazuma između dvije vlade.

Stojović je kao oblasti u kojima bi radnici iz Bangladeša mogli pronaći zaposlenje izdvojio turizam, građevinarstvo, ugostiteljstvo i poslove zdravstvene njege.

Islam je kazala da Vlada Bangladeša radi na proširivanju mogućnosti za legalnu migraciju kvalifikovanih radnika. Prema njenim riječima, ta država raspolaže velikim brojem stručnjaka iz informacionih tehnologija, inženjerstva, građevinarstva i zdravstva.

Sagovornici su ocijenili da je potrebno pojednostaviti postupke izdavanja radnih dozvola i preciznije urediti mobilnost radnika kako bi se olakšalo njihovo zapošljavanje u Crnoj Gori.

Zvanična crnogorska kvota za 2026. godinu, međutim, znatno je niža od brojke pomenute na sastanku. Vlada Crne Gore utvrdila je ukupnu godišnju kvotu od 28.988 dozvola za privremeni boravak i rad stranaca. Od toga je 21.668 dozvola namijenjeno redovnom zapošljavanju, 2.320 sezonskom radu, dok je 5.000 ostavljeno za naknadnu raspodjelu u skladu sa potrebama tržišta rada.

Najviše dozvola predviđeno je za usluge smještaja i ishrane – 6.150, građevinarstvo – 6.000 i ostale uslužne djelatnosti – 5.268. Zbog toga Stojovićevu procjenu o potrebi za više od 50.000 radnika ne treba poistovjećivati sa važećom kvotom za zapošljavanje stranaca, niti sa dogovorenim brojem radnika koji bi došli iz Bangladeša.

Tokom sastanka razgovarano je i o osnivanju parlamentarne grupe prijateljstva Bangladeša i Crne Gore, razmjeni posjeta i jačanju bilateralnih odnosa.

Sagovornici su ocijenili da postoji prostor za povećanje trgovinske razmjene i širenje ponude proizvoda koje bi Crna Gora mogla uvoziti iz Bangladeša. Pored tekstila i gotove odjeće, Stojović je izdvojio farmaceutske proizvode, kožu i proizvode od kože, keramiku, jutu i proizvode od jute.

Islam je predstavila mogućnosti ulaganja u poljoprivredu, preradu hrane, ribarstvo, ekoturizam, tekstilnu industriju, obnovljive izvore energije i upravljanje otpadom. Stojović je posebno iskazao interesovanje za projekte iz oblasti obnovljive energije, kao i za saradnju i ulaganja u razvoj turizma Bangladeša.

Razgovarano je i o saradnji u obrazovanju, osnaživanju žena, sportu i kulturi, viznim olakšicama, migracijama i zajedničkom djelovanju u međunarodnim organizacijama, kao i o pitanjima klimatskih promjena.