U ime organizatora prisutne je pozdravio Ivica Tatar, direktor kompanije Logate koji je podsjetio da se ovog novembra proslavlja 20 godina postojanja njihove kompanije.
„20 prelijepih godina napornog rada, uspona i padova, učenja, rasta i dokazivanja da kompanija iz male zemlje poput Crne Gore može postići velike stvari. Naravno, bilo je i problema. Tokom 20 godina problemi su skoro neizbježni. I kad god bismo imali ozbiljan problem s klijentom, ja sam bio taj koji bi ih posjetio. U Crnoj Gori za to imamo izraz „gužvanje kape”. To je ono što radite kada znate da ste pogriješili. Pojavite se skromno, s kapom u ruci, spremni reći: „Znam da smo pogriješili, ali hajde da vidimo kako to možemo popraviti.” Naravno, moja kapa nije riješila nijedan od tih problema. Riješili su ih naši ljudi. Ljudi koji su ostali smireni kada bi stvari krenule po zlu. Ljudi koji su preuzeli odgovornost. Ljudi koji su riješili problem i obnovili povjerenje. I iskreno, kad se osvrnem na naših 20 godina, mislim da je to najvažnija lekcija od svih,” poručio je Tatar.
Tokom dva konferencijska dana, više od 30 govornika razmatraće promjene koje već oblikuju finansijsku industriju – od vještačke inteligencije i digitalnog bankarstva do sajber otpornosti, novih platnih sistema, evropskih integracija i budućnosti finansijskih institucija na Balkanu.
“Tokom ova dva dana čućete mnogo toga o transformaciji industrija, EU i našem putu ka EU, otpornosti, podacima i vještačkoj inteligenciji, liderstvu, pristupu „digitalno na prvom mjestu” (digital-first), infrastrukturi spremnoj za budućnost – ali opet, iza svega toga stoje ljudi,” dodao je Tatar.
Valentina McReynolds, korporativna direktorica u Porto Montenegru, govorila je o posebnoj vezi koju Porto Montenegro i Infintech imaju.
„Infintech okuplja ljude i kompanije spremne da naprave prvi korak, preispitaju ustaljene načine razmišljanja, prihvate nove ideje i prepoznaju prilike prije nego što one postanu očigledne. Sam Porto Montenegro izgrađen je na viziji pionirskog poduhvata – uvjerenju da bi ovaj dio Jadrana mogao postati međunarodno priznata destinacija za poslovanje, investicije, jahting, ugostiteljstvo i životni stil. U tom smislu, Infintech i Porto Montenegro čine prirodan spoj. Odabrali ste destinaciju koja je, baš kao i mnogi od vas, oduvijek vjerovala u gledanje unaprijed, drugačiji pristup i stvaranje nečeg jedinstvenog. Napredak nastaje kada se ljudi, industrije i ideje povezuju, kada preispitujemo ustaljene načine rada, učimo jedni od drugih i gradimo partnerstva koja stvaraju trajnu vrijednost,“ navela je McReynolds.
Marija Šuković, generalna sekretarka Udruženja banaka Crne Gore, ukazala je na veliki uticaj koji tehnologija danas ima na bankarstvo.
„Tehnologija iz temelja mijenja način na koji funkcioniše bankarstvo, način na koji klijenti komuniciraju sa finansijskim institucijama, način upravljanja rizicima, a sve više i način na koji se gradi povjerenje. Upravo zato su konferencije poput Infintech-a od velikog značaja. One povezuju tehnologiju, finansije, regulativu i ljude – četiri elementa koja se ne mogu razdvojiti – a održavaju se i u veoma važnom trenutku za Crnu Goru,” navela je Šuković.
Šuković je napomenula da se budućnost bankarstva ne može zamisliti bez tehnologije.
“Budućnost bankarstva oblikovaće ljudi koji razumiju tehnologiju, finansije, regulativu i – što je najvažnije – odgovornost koja uz to ide. Bankarsko udruženje namjerava biti dio te rasprave kroz konstruktivan dijalog te nastupajući jasnim i dosljednim glasom u ime sektora koji zastupamo. Snažan bankarski sektor važan je za cijelu zemlju, posebno u kontekstu njenog pozicioniranja unutar evropske ekonomije. Gledajući u budućnost, pitanje nije hoće li se bankarstvo prilagoditi, već koliko će se mudro, sigurno i samouvjereno bankarski sektor uspjeti nositi s tim promjenama i oblikovati ih. Iz moje perspektive, situacija izgleda vrlo optimistično i obećavajuće,” poručila je Šuković.
Nina Drakić, predsjednica Privredne komore Crne Gore skrenula je pažnju na važne teme koje Infintech konferencija otvara.
“Razgovor o digitalizaciji, vještačkoj inteligenciji, finansijskim tehnologijama i sajber sigurnosti danas zapravo znači razgovor o budućnosti naše ekonomije. Pitanje je ko će ostati konkurentan, ko će dovoljno brzo iskoristiti nove prilike i ko će uspjeti pretvoriti tehnološku transformaciju u novu vrijednost. U tom smislu, konferencija Infintech je prvenstveno poslovna konferencija. Iako tehnologija svakako predstavlja zajednički imenitelj, u njenoj suštini nalaze se konkurentnost, investicije, produktivnost i ljudski kapital. Upravo su to pitanja od posebnog značaja za Crnu Goru na njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Za našu poslovnu zajednicu, evropske integracije ne znače samo pristup većim tržištima; one podrazumijevaju snažniju konkurenciju, više standarde i potrebu da naše kompanije budu konkurentnije, produktivnije, digitalizovane i spremne za poslovanje pod jednakim uslovima sa evropskim partnerima. Zbog toga evropske integracije i digitalna transformacija za poslovni sektor sve više postaju djelovi istog procesa,” navela je Drakić.
Govoreći na prvom panelu Ledia Bregu, direktorica platnih sistema, računovodstva i finansijskog odjeljenja Centralne banke Albanije osvrnula se na pitanje instant plaćanja.
“Očekujemo da će najveći izazov, ali i glavni pokretač ovakvih plaćanja, biti projekti koje trenutno provodimo u vezi s uvođenjem sistema trenutnih plaćanja. Primjera radi, u Bosni i Hercegovini i u Crnoj Gori sistem funkcioniše od jula – i vjerujem da svi prisutni već imate iskustva s trenutnim plaćanjima direktno s računa na račun – dok će u Albaniji, na Kosovu i u Sjevernoj Makedoniji sistem zaživjeti 20. novembra. Od izuzetne je važnosti osigurati usvajanje ovih rješenja i pobrinuti se da kartice ne budu jedini instrument plaćanja u ponudi, zato što su kartice – barem za sada – još uvijek skup instrument plaćanja. Takođe planiramo prenijeti regulativu o međubankarskim naknadama, koja je već na snazi u drugim zemljama regiona, čime se ograničavaju troškovi banaka pri korištenju tog instrumenta. Ipak, uvođenjem trenutnih plaćanja, svim pružaocima platnih usluga i klijentima na raspolaganju će biti novi instrument koji omogućava trenutno izvršenje transakcija, bez obzira na to da li banke ili sistemi rade vikendom ili izvan uobičajenog radnog vremena”, ispričala je Bregu.
Elma Zukić, predsjednica AMFI, govorila je o značaju mikrokreditiranja u regionu.
“U Bosni imamo 27 mikrokreditnih organizacija sa više od 2.800 klijenata, a na bosanskom tržištu dostižemo obim od skoro milijardu eura. Prema istraživanjima, pokrivamo oko 26 posto direktnog ili indirektnog portfolija u mojoj zemlji, što nije zanemariv udio. Slična situacija vlada i u okruženju; posebno u Crnoj Gori bilježimo iste brojke. Istraživanja postoje i za Albaniju. Ipak, iza ovih brojki ne stoje samo statistički podaci, već žene koje pokreću svoj biznis, ljudi koji se bave malom poljoprivredom, mali zanatlije koji nabavljaju opremu, poljoprivrednici i svi oni koji nisu u poziciji da traže sredstva od tradicionalnih finansijskih institucija. Zato oni kucaju na naša vrata tražeći podršku mikrokreditnih organizacija,” navela je Zukić.
Zukić je podsjetila da je Amfi takođe jedan od inicijatora osnivanja saveza zemalja Zapadnog Balkana.
“Sada imamo šest ili sedam zemalja koje razmjenjuju iskustva u oblasti mikrokreditiranja, provode zajedničke edukacije, organizuju konferencije i slične aktivnosti. Međusobno pomažemo jedni drugima u rješavanju brojnih pitanja, a posebno u tome kako da brže i spremnije pristupimo evropskoj porodici i da razmijenimo iskustva,” dodala je Zukić.











