U Predlogu zakona preciznije se uređuju uslovi pod kojima stranci mogu da uđu, borave i rade u Crnoj Gori, kao i postupci za izdavanje dozvola. Jedinstvena dozvola objedinjava pravo na privremeni boravak i rad, dok se uvode i posebni režimi za pojedine kategorije stranaca.

Jedna od odredbi koja bi mogla biti posebno značajna za Crnu Goru odnosi se na digitalne nomade.

“Digitalnom nomadu može biti izdata dozvola za privremeni boravak ako dokaže da elektronskim putem radi za strano privredno društvo ili vlastito privredno društvo koje nije registrovano u Crnoj Gori. Dozvola iz stava 1 ovog člana izdaje se sa rokom važenja do dvije godine i može se produžiti najduže još dvije godine“, navodi se u članu 80.

Predviđeno je i da se digitalnom nomadu kojem je odobren privremeni boravak u Crnoj Gori mogu pridružiti članovi porodice radi spajanja porodice.

Za strance koji dolaze zbog zaposlenja ili rada predviđena je jedinstvena dozvola, kojom se omogućavaju ulazak, boravak i rad u Crnoj Gori.

“Jedinstvena dozvola izdaje se za period važenja ugovora o radu, ali najduže na godinu. Kod produženja, dozvola može važiti do dvije godine ako stranac ima ugovor o radu sa punim radnim vremenom”, navodi se u Predlogu.

Predviđene su i posebne kategorije, među kojima su visokokvalifikovani zaposleni, sezonski radnici, pripravnici, istraživači, upućeni radnici i zaposleni u zdravstvenoj zaštiti. Za radnike u zdravstvenoj zaštiti, na primjer, dozvola može biti izdata do tri godine i produžena najduže do tri godine.

Pažnja je posvećena i nezakonitom zapošljavanju stranaca.

U Predlogu se naglašava da se predviđa zabrana zapošljavanja stranaca za poslodavce kod kojih se pravosnažno utvrdi da su zapošljavali strance bez odgovarajuće dozvole, angažovali ih mimo uslova pod kojima je dozvola izdata, koristili neistinite ili falsifikovane podatke ili poslovali prvenstveno radi omogućavanja nezakonitog ulaska, boravka ili rada stranaca.

„Zabrana zapošljavanja stranaca traje jednu godinu, a u slučaju iz stava 2 tačka 4 ovog člana tri godine“, predviđeno je članom 149.

To znači da poslodavac kojem bude izrečena zabrana u tom periodu ne može dobiti saglasnost za izdavanje ili produženje jedinstvene dozvole, Plave karte EU ili dozvole za sezonski rad.

U skladu sa tim definisane su i novčane kazne za poslodavce.

Za pravno lice koje, između ostalog, stranca rasporedi na poslove za koje mu nije izdata odgovarajuća dozvola, ne prijavi propisane promjene ili ne ispoštuje obaveze prema sezonskom radniku, predviđena je novčana kazna od 1.000 do 10.000 eura.

Propisuje obaveza poslodavca da sezonskom radniku prije useljenja preda ugovor o zakupu ili drugi dokument sa uslovima smještaja.

Navodi se da naknada za smještaj ne može biti nesrazmjerna neto zaradi sezonskog radnika i kvalitetu smještaja, niti se može automatski odbijati od njegove zarade.

Za odgovorno lice u pravnom licu predviđena je dodatna novčana kazna od 300 do 2.000 eura.

Stalni boravak nakon pet godina

Takođe, propisuje se da stranac može dobiti dozvolu za stalni boravak nakon pet godina neprekidnog zakonitog boravka u Crnoj Gori, na osnovu odobrenog privremenog boravka ili priznatog statusa međunarodne zaštite.

“U određenim slučajevima moguć je i stalni boravak prije isteka pet godina, ako to nalažu razlozi humanosti ili je to u interesu Crne Gore. Za računanje neprekidnog boravka predviđeno je da odsustvo kraće od šest uzastopnih mjeseci, uz ukupno odsustvo do deset mjeseci, ne prekida kontinuitet. Međutim, za stranca koji je prethodno imao privremeni boravak radi školovanja ili stručnog osposobljavanja računa se samo polovina vremena provedenog po tom osnovu”, pojašnjeno je u dokumentu.

Detaljnije se uređuje sezonsko zapošljavanje, uključujući mogućnost promjene poslodavca uz saglasnost Zavoda za zapošljavanje.

Zahtjevi za sezonske radnike trebalo bi da budu obrađivani u kraćim rokovima, a poslodavac ima obavezu da prijavi ako radnik ne započne posao u predviđenom roku ili ako mu radni odnos prestane prije isteka dozvole.

“Zaštita sezonskih radnika pojačava se kroz pravila o smještaju, informisanju o uslovima rada i obavezi poslodavca da prijavljuje promjene”, dodaje se.

U Predlogu se ne uređuju samo restriktivne mjere.

Naime, prepoznate su i kategorije stranaca kojima je potrebna posebna zaštita, uključujući žrtve trgovine ljudima, žrtve nasilja u porodici i žrtve nezakonitog zapošljavanja.

Predviđena su prava na rad pod određenim uslovima, a za žrtve trgovine ljudima i pravo na obrazovanje i stručno osposobljavanje tokom važenja dozvole iz humanitarnih razloga.

Takođe, uvode se ili detaljnije razrađuju instituti koji prate evropske standarde u oblasti migracija, uključujući Plavu kartu EU, status rezidenta za dugotrajni boravak, posebne režime za istraživače, pripravnike i lica premještena unutar privrednih društava.

Predlog zakona nalazi se u skupštinskoj proceduri.