Prema globalnoj analizi Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), objavljenoj u februaru 2026. godine, oko 37 odsto novih slučajeva raka u svijetu tokom 2022. godine bilo je povezano sa uzrocima koji se mogu spriječiti. Među najznačajnijim faktorima rizika izdvajaju se pušenje, konzumacija alkohola, prekomjerna tjelesna masa, fizička neaktivnost, zagađenje vazduha i određene infekcije.

Profesor molekularne biologije na Univerzitetu u Torontu prof. dr Igor Štagljar istakao je da je prevencija jedan od najvažnijih segmenata borbe protiv raka, jer na dio faktora koji doprinose nastanku bolesti možemo uticati promjenom ponašanja i životnih navika.

„Četrdeset odsto svih slučajeva raka uzrokovano je stvarima koje možemo promijeniti“, poručio je Štagljar, naglašavajući značaj zdrave, neprerađene hrane, smanjenja izloženosti duvanu i alkoholu, redovne fizičke aktivnosti i održavanja zdrave tjelesne mase.

Prema njegovim riječima, na pojavu malignih bolesti utiču različiti faktori, uključujući starenje, genetske promjene i izloženost faktorima iz okruženja. Ipak, činjenica da se dio rizika može smanjiti daje mogućnost da se preventivnim djelovanjem utiče na broj budućih obolijevanja.

Posebno je ukazao na nezdrave obrasce savremenog života, obilježene brzom ishranom, nedostatkom fizičke aktivnosti i navikama koje povećavaju rizik od bolesti. Zbog toga je važno da prevencija ne ostane samo poruka zdravstvenih kampanja, već da postane dio svakodnevnog života.

Sličnu poruku uputila je i dr Enisa Kujundžić iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore, koja je istakla značaj pravilne ishrane i mediteranskog načina života. Kako je objasnila, stanovnici ovog podneblja imaju prednost u dostupnosti namirnica poput maslinovog ulja, ribe i različitih vrsta povrća, koje mogu biti dio zdravijeg načina ishrane.

Kujundžić je naglasila da je potrebno povećati unos povrća i kvalitetnih biljnih ulja, uz smanjenje konzumacije prerađenog i crvenog mesa. U kombinaciji sa smanjenjem konzumacije alkohola, prestankom pušenja i redovnim kretanjem, takve navike predstavljaju važan dio prevencije.

Nauka mijenja način na koji se borimo protiv raka

Iako prevencija ostaje ključna, značajan napredak ostvaren je i u razumijevanju malignih bolesti i razvoju novih načina liječenja. Štagljar je objasnio da rak ne predstavlja jednu bolest, već grupu brojnih različitih bolesti, koje nastaju usljed promjena u genima i molekularnim procesima u ćelijama. Upravo ta složenost jedan je od razloga zbog kojih ne postoji univerzalni lijek koji bi liječio sve vrste raka.

Posljednjih decenija razvijeni su precizni ljekovi koji ciljaju određene molekularne promjene u tumorskim ćelijama, dok je imunoterapija otvorila nove mogućnosti tako što pomaže imunskom sistemu da prepozna i napadne ćelije raka. Ovi pristupi predstavljaju značajan pomak u liječenju pojedinih malignih bolesti i kod određenih pacijenata omogućavaju dugotrajniju kontrolu bolesti.

Štagljar je, ipak, upozorio da uspjeh terapije zavisi od vrste tumora i karakteristika svakog pacijenta. Imunoterapija ne djeluje jednako kod svih oboljelih, a i dalje postoje tumori kod kojih su mogućnosti liječenja ograničene. Zbog toga su dalja istraživanja i razvoj novih terapija od izuzetnog značaja.

Posebnu pažnju posvetio je ulozi vještačke inteligencije u razvoju ljekova. Tradicionalni proces razvoja novog lijeka, kako je objasnio, može trajati od deset do 15 godina, uz visoke troškove i veliki broj potencijalnih ljekova koji ne prođu sva potrebna ispitivanja.

Vještačka inteligencija omogućava istraživačima da analiziraju ogromne količine podataka, identifikuju potencijalne mete za terapiju i brže izdvoje molekule koje bi mogle djelovati na određene promjene povezane sa nastankom tumora.

Štagljar je predstavio istraživanje svog tima u kojem su, korišćenjem algoritama vještačke inteligencije, razvijeni prototipovi molekula usmjerenih na KRAS protein, važnu metu u istraživanju različitih vrsta tumora. Prema njegovom izlaganju, do prototipova potencijalnih ljekova došli su za svega nekoliko sedmica, dok bi tradicionalni pristup u pretkliničkoj fazi mogao zahtijevati više godina rada.

Ovaj rezultat pokazuje koliko nove tehnologije mogu ubrzati početne faze istraživanja, ali i koliko je važno razlikovati razvoj potencijalnog lijeka od završetka svih ispitivanja potrebnih da bi se on primjenjivao u liječenju pacijenata.

„Vještačka inteligencija više nije naučna fantastika. Ona je već danas stvarnost koja iz temelja transformiše biomedicinu“, poručio je Štagljar, ističući da bi dalji razvoj ovih tehnologija mogao doprinijeti stvaranju preciznijih, personalizovanih terapija.

Napredak nauke zato donosi razlog za optimizam, ali ne umanjuje značaj prevencije, ranog otkrivanja i pravovremenog liječenja. Što se bolest ranije otkrije, veće su mogućnosti za odgovarajuće liječenje, zbog čega redovni preventivni pregledi i informisanje građana ostaju važni djelovi ukupne borbe protiv raka.

Strah od pregleda i nedostupnost informacija i dalje predstavljaju prepreke

Govoreći o komunikaciji sa oboljelima, dr Tomi Marković ukazao je na to da razgovor između ljekara i pacijenta nije samo prenošenje medicinskih informacija. On podrazumijeva razumijevanje emocija, strahova i potreba osobe koja se suočava sa dijagnozom, kao i sposobnost zdravstvenih radnika da informacije prenesu jasno, pažljivo i sa empatijom.

Kvalitetna komunikacija važna je za izgradnju povjerenja, razumijevanje mogućnosti liječenja i aktivno učešće pacijenata u donošenju odluka. Posebno je značajno da se način razgovora prilagodi osobi kojoj se informacije saopštavaju, uz dovoljno prostora za pitanja i razumijevanje narednih koraka.

Podrška, međutim, ne smije biti ograničena samo na zdravstvenu ustanovu. Porodica, zajednica i udruženja pacijenata imaju važnu ulogu u tome da oboljeli ne ostanu sami pred izazovima bolesti, a unapređenje komunikacije i dostupnosti informacija predstavlja zajedničku odgovornost.

Uprkos napretku medicine, jedan od izazova ostaje činjenica da se građani često ne odazivaju preventivnim pregledima ili odlažu odlazak ljekaru. Psihijatrica dr Zorica Barac Otašević ukazala je na potrebu razbijanja straha i predrasuda u vezi sa skriningom, naglašavajući da poziv na preventivni pregled ne znači da osoba ima rak, već da ima priliku da na vrijeme provjeri svoje zdravstveno stanje.

Strah od moguće dijagnoze i uvjerenje da se bolest neće dogoditi baš njima mogu dovesti do odlaganja pregleda, zbog čega je važno da se o prevenciji govori jasno i kontinuirano. Otašević je istakla i značaj saradnje različitih djelova zdravstvenog sistema, kako bi građani dobili potrebnu podršku.

Predsjednica nevladinog udruženja Lantana Sanja Jušković upozorila je da preventivne aktivnosti moraju biti dostupne tokom cijele godine, a ne samo u okviru pojedinačnih kampanja. Poseban izazov predstavlja dolazak do stanovnika ruralnih sredina, gdje informacije o prevenciji i zdravstvenim uslugama ne dopiru uvijek u dovoljnoj mjeri.

Jušković je naglasila da udruženja pacijenata mogu biti važna spona između građana i zdravstvenog sistema, jer neposredno poznaju potrebe oboljelih i mogu doprinijeti osmišljavanju aktivnosti koje podstiču prevenciju i zdravije životne navike.

Pouzdane informacije i podrška sastavni su dio borbe protiv raka

Ivana Vujović izvršna direktorica NVO Juventas ukazala je na to da zdravstvena pismenost ne podrazumijeva samo dostupnost informacija, već i sposobnost građana da ih razumiju, procijene njihovu pouzdanost i primijene u praksi. Poseban problem predstavljaju dezinformacije koje se šire internetom i društvenim mrežama, naročito kada se osobama suočenim sa dijagnozom nude neprovjerene metode liječenja i obećanja o izlječenju.

U trenucima straha i neizvjesnosti pacijenti su posebno ranjivi na netačne i obmanjujuće tvrdnje. Zbog toga su jasna komunikacija zdravstvenih radnika, dostupnost provjerenih informacija i sistemska borba protiv dezinformacija od ključnog značaja za donošenje informisanih odluka o liječenju.

Vujović je naglasila da odgovornost za zdravstvenu pismenost ne može biti prepuštena samo pacijentima i pojedinačnim ljekarima, već zahtijeva organizovan pristup i podršku šireg sistema. Informacije moraju biti razumljive, dostupne i prilagođene različitim potrebama građana, uključujući osjetljive grupe.

Predsjednik Crnogorskog udruženja medicinskih onkologa (CUMO) dr Nikola Milašević podsjetio je da udruženje od osnivanja radi na promociji zdravstvenih politika usmjerenih na očuvanje zdravlja građana, kroz edukaciju o faktorima rizika, zdravim životnim navikama, skrining programima, terapijama i kvalitetu života oboljelih.

Kroz nacionalne i regionalne skupove, edukacije, medijske kampanje i učešće u evropskim projektima, CUMO nastoji da doprinese većoj informisanosti građana i smanjenju nejednakosti u onkološkoj zaštiti. Milašević je ukazao i na izazov kasnog javljanja pacijenata, kada je bolest već uznapredovala, kao i na potrebu unapređenja odziva na skrining programe.

Istakao je i značaj inovativnih terapija i novih modela kliničkih istraživanja koji koriste vještačku inteligenciju, a koji bi mogli doprinijeti bržem razvoju novih molekula i unapređenju kvaliteta i dužine života pacijenata.

Ove poruke bile su dio Dana pismenosti o raku, skupa koji je organizovalo Crnogorsko udruženje medicinskih onkologa u okviru evropskog projekta CRTIN. Događaj je okupio stručnjake, zdravstvene radnike i predstavnike udruženja, sa ciljem da se otvore pitanja prevencije, liječenja, komunikacije i dostupnosti pouzdanih informacija.

Učesnici su ukazali da uspješnija borba protiv raka zahtijeva zajedničko djelovanje: od smanjenja faktora rizika i redovnih preventivnih pregleda, preko razvoja savremenih terapija, do bolje podrške pacijentima i odgovornog informisanja javnosti.