Bezbjednost hrane tokom ljetnje turističke sezone predstavlja poseban izazov zbog povećanog broja turista i većeg prometa u objektima koji posluju sa hranom. Inspektori su u julu, na nivou Crne Gore, izrekli oko 300 hiljada eura kazni, dok je u avgustu taj iznos bio nešto manji od 370 hiljada eura, navode nadležni.
„Kazne se, prema starom zakonu, kreću od 30 eura za odgovorno lice do pet hiljada eura, dok se za pravno lice kreću od 300 do 20 hiljada eura, u zavisnosti od sudskog odlučivanja. Međutim, novim zakonom taj iznos je značajno povećan i mislim da kazna za odgovorno lice sada iznosi 150 eura, a može biti i veća, u skladu sa propisima. Nije mali broj izrečenih kazni. Nije poenta kažnjavati, već podići sistem. Kažem da je zatvaranje objekta u određenom broju slučajeva neophodno“, naveo je Vladimir Đaković, direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
Inspektori su, ipak, imali pune ruke posla, posebno tokom perioda pojačanog priliva turista, kada je kontrolisan veći broj objekata koji posluju sa hranom, dodao je Đaković.
„Jako sam ponosan na to što nije bilo masovnog trovanja hranom ni u jednom objektu koji je vezan za masovnu ishranu. Kontrolisani su restorani, kafići, marketi i drugi objekti koji posluju sa hranom. Svi subjekti koji posluju sa hranom dužni su da poštuju higijenske principe i principe HACCP sistema“, dodao je Đaković.
Naglašava da broj inspektora zaduženih za kontrolu bezbjednosti hrane trenutno nije dovoljan za potrebe cijele države, zbog čega je neophodno dodatno ojačati kapacitete.
„To je 14 inspektora u odnosu na cijelu Crnu Goru“, istakao je Đaković.
U odnosu na prethodnu godinu, izrečeno je i više upravnih mjera. Đaković, međutim, naglašava da to ne znači nužno da je zabilježen veći broj nepravilnosti, već prije svega da je povećan obim kontrola i unaprijeđen rad inspekcijske službe.
„Ove godine je svakako veći broj izrečenih upravnih mjera, bilo da su to kazne, mjere za otklanjanje nepravilnosti i tako dalje. Jasno je da je ove godine taj broj znatno veći, ali ne zbog toga što je broj nepravilnosti veći, već zato što smo unaprijedili rad inspekcijske službe i povećali broj inspektora“, zaključio je Đaković.
Pojačan nadzor važan je i u procesu usklađivanja sa evropskim standardima. Cilj, poručuje Đaković, nije izricanje većeg broja kazni, već efikasniji sistem u kojem se nepravilnosti otkrivaju i otklanjaju prije nego što ugroze potrošače.
