Najavio je nove projekte širom Crne Gore, među kojima su Univerzitetski klinički centar u Podgorici vrijedan više od 300 miliona eura, PET/CT centar sa hematologijom, nove i rekonstruisane zdravstvene objekte, ali i dalje povećanje zarada medicinskom kadru.

Govoreći o požaru u Kliničkom centru Crne Gore, Šimun je rekao da se preliminarno pretpostavlja da su uzrok bile loše električne instalacije u dijelu objekta.

„Iako je inicijalno bilo najavljeno da je pričinjena višemilionska šteta, najvjerovatnije su svi esencijalni aparati očuvani, konkretno aparati za magnetnu rezonancu. Uskoro ćemo znati i stanje CT skenera“, kazao je Šimun.

On je pohvalio zaposlene koji su evakuisali pacijente i istakao da u požaru nije bilo ugroženih života.

„Zaista bih pohvalio reakciju zaposlenih u Kliničkom centru Crne Gore, koji su na adekvatan način zbrinuli i evakuisali pacijente. U ovom slučaju nije došlo ni do jednog nesrećnog slučaja, odnosno ugrožavanja života pacijenata“, rekao je ministar.

„Imunizacija je civilizacijska tekovina“

Komentarišući proteste roditelja zbog obavezne vakcinacije djece za boravak u predškolskim ustanovama, Šimun je kazao da se pitanje imunizacije ne odnosi samo na povjerenje u zdravstveni sistem, već i na povjerenje u medicinu i naučne dokaze.

„Imunizacija je civilizacijska tekovina koja je spasila milione života. Vakcine u Crnoj Gori bezbjedne su za upotrebu i riječ je o vakcinama visokog kvaliteta, kakve se koriste i u zemljama Evropske unije“, kazao je Šimun.

Prema njegovim riječima, zakonske mjere već daju rezultate.

„Sa približno 50 odsto ukupnog broja vakcinisane djece predškolskog uzrasta, danas smo došli do više od 66 odsto. Kohorta koja je 2024. godine imala najniži obuhvat, od svega 13 odsto, sada je na oko 39 odsto. Tokom septembra i oktobra primijenili smo oko 4.500 prvih doza MMR vakcine, što je više nego tokom cijele prethodne godine“, naveo je ministar.

Šimun je poručio i da država ima pravo i obavezu da reaguje kada je ugroženo javno zdravlje.

„Mi djetetu ne uskraćujemo pravo na vrtić. U suštini, roditelju ostavljamo pravo izbora. Međutim, smatramo da se na taj način ugrožava zdravlje djeteta koje iz opravdanih razloga nije vakcinisano ili ima problem sa imunološkim sistemom“, rekao je on.

Pet novih projekata vrijednih više od 4,5 miliona

Šimun je kazao da je Ministarstvo zdravlja među najuspješnijima u kandidovanju novih kapitalnih projekata za 2027. godinu.

„Riječ je o pet projekata ukupne vrijednosti veće od 4,5 miliona eura. Oni pokazuju našu politiku i namjeru da decentralizujemo zdravstveni sistem i zdravstvenu zaštitu učinimo dostupnijom i pristupačnijom svim građanima“, rekao je ministar.

Planirani su renoviranje i rekonstrukcija porodilišta u Opštoj bolnici Cetinje i Kliničko-bolničkom centru Berane, rekonstrukcija Doma zdravlja Mojkovac i paviljonskog dijela Doma zdravlja Tivat, kao i nova služba urgentne medicine u Opštoj bolnici Bijelo Polje.

Prema njegovim riječima, realizacija kapitalnog budžeta u zdravstvu tokom posljednje tri godine višestruko je povećana.

„Tokom 2023. godine realizacija kapitalnog budžeta iznosila je više od devet miliona eura, tokom 2024. oko 12,5 miliona, a u 2025. godini 12,7 miliona eura“, kazao je Šimun.

Univerzitetski klinički centar vrijedan više od 300 miliona eura

Ministar je najavio i nastavak velikih ranije započetih projekata.

„Najznačajniji je projekat Univerzitetskog kliničkog centra u Podgorici. Očekujemo pripremne radove tokom 2027. godine. Projekat je vrijedan više od 300 miliona eura, a predviđa gotovo 700 mjesta za pacijente“, rekao je Šimun.

U toku je tender za izgradnju Doma zdravlja u City kvartu, gradi se nova Opšta bolnica u Pljevljima sa oko 140 kreveta, dok je za kraj ove godine planiran početak projekta PET/CT centra sa hematologijom, vrijednog oko 14 miliona eura.

„Time dobijamo, što je veoma važno, PET/CT skener i adekvatan objekat za njegovo korišćenje u Crnoj Gori“, naveo je ministar.

“Euro model” bi pomogao da medicinski kadar ostane u Crnoj Gori

Govoreći o Euro modelu, Šimun je kazao da ga vidi kao način da se spriječi odlazak medicinskog kadra nakon pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

„Uvođenjem Euro modela, prema kojem bi zarade za radna mjesta sa srednjim obrazovanjem iznosile 1.250 eura, a sa visokim obrazovanjem 1.400 eura, naš medicinski kadar dobio bi izuzetan podsticaj da ostane u Crnoj Gori i nastavi da se usavršava“, rekao je.

Naveo je i da su prosječne neto zarade u zdravstvu već povećane u odnosu na 2023. godinu.

„Prosječna neto zarada srednjeg medicinskog kadra povećana je sa 742 eura na 890 eura. Za kadar sa višim obrazovanjem zarada je porasla sa 814 eura na 1.000, dok je za kadar sa visokim obrazovanjem povećana sa 905 na 1.067 eura“, kazao je Šimun.

Za napad i prijetnju zdravstvenim radnicima kazne do pet godina

Ministar je podsjetio i na izmjene Krivičnog zakonika kojima je uvedena krivičnopravna zaštita ljekara, zdravstvenih radnika i saradnika.

„Važno je napomenuti da se ne sankcioniše samo napad već i prijetnja. Kazne su pooštrene i mogu iznositi do pet godina zatvora“, rekao je Šimun.

Kako je naveo, posebno je važno zaštititi zaposlene u hitnoj medicinskoj pomoći i urgentnim centrima.

„Štiteći integritet zdravstvenih radnika, praktično štitimo kontinuitet zdravstvene zaštite i cijelog zdravstvenog sistema, a na kraju i naše pacijente“, poručio je.

Broj donorskih kartica porastao sa 70 na oko 170

Šimun je pozvao građane da se informišu o doniranju organa, navodeći da je broj donorskih kartica povećan sa 70 na oko 170.

„Konkretnim primjerima pokazali smo da je transplantaciona medicina i te kako izvodljiva u Crnoj Gori“, kazao je ministar.

Podsjetio je na obnovljenu saradnju sa Vojnomedicinskom akademijom u transplantaciji bubrega, transplantacije kod djece u saradnji sa klinikama iz Londona i više od 20 uspješno realizovanih transplantacija koštane srži.

„U aprilu ove godine, nakon dužeg vremena, realizovali smo prvu eksplantaciju organa. Na taj način spaseno je više od četiri života u regionu“, rekao je Šimun.

Više od 50 novih procedura

Prema riječima ministra, tokom prethodne dvije godine u Crnoj Gori uvedeno je više od 50 novih dijagnostičkih i terapijskih procedura u oblastima onkologije, hirurgije i dijagnostike.

U KBC Berane uvedena je angiografska sala, u kojoj je obavljeno više od 3.000 procedura i više od 100 neuroradioloških intervencija, dok se početak rada angiografske sale u KBC Kotor očekuje u narednim mjesecima.

Šimun je podsjetio i da je u Opštoj bolnici Bar uveden prvi aparat za magnetnu rezonancu u javnom zdravstvenom sistemu na jugu zemlje, gdje je već obavljeno više od 1.800 pregleda.

„Sprovodimo čitav niz novih procedura i decentralizujemo zdravstvene usluge. Očekujem da ćemo i u narednom periodu nastaviti da radimo istim intenzitetom“, zaključio je Šimun.