“Sa dolaskom jeseni i nižih temperatura, sve češće se susrećemo sa respiratornim infekcijama. Povratak djece u vrtiće i škole, više vremena provedenog u zatvorenim prostorima i bliski kontakt među ljudima stvaraju uslove za lakše širenje virusa koji zahvataju disajne puteve. Najčešće su u pitanju virusne infekcije, poput obične prehlade, različitih virusnih upala ždrijela i gornjih disajnih puteva, ali i grip i COVID-19. Većina ovih infekcija prolazi spontano, uz odgovarajući odmor i simptomatsku terapiju”, kazao je Kovijanić.
Simptomi, kaže, mogu biti različiti i zavise od uzročnika.
“Najčešće uključuju curenje ili zapušenost nosa, kijanje, bol ili grebanje u grlu, kašalj, promuklost, glavobolju i osjećaj malaksalosti. Kod nekih infekcija javlja se i povišena temperatura, bolovi u mišićima i zglobovima ili izraženiji osjećaj iscrpljenosti”, naveo je Kovijanić.
Doktor naglašava da nije svaka respiratorna infekcija grip.
“Grip se često karakteriše naglim početkom bolesti, visokom temperaturom, izraženom malaksalošću, glavoboljom i bolovima u mišićima, uz respiratorne simptome”, objasnio je Kovijanić.
Jedna od najčešćih grešaka tokom sezone respiratornih infekcija jeste samoinicijativno uzimanje antibiotika. Kako objašnjava Kovijanić, najveći broj infekcija gornjih disajnih puteva izazivaju virusi, na koje antibiotici ne djeluju.
“Antibiotik nije lijek za svaku respiratornu infekciju. Jedna od najčešćih grešaka tokom sezone respiratornih infekcija jeste samoinicijativno uzimanje antibiotika. Najveći broj infekcija gornjih disajnih puteva izazvan je virusima, a antibiotici na viruse ne djeluju. Antibiotik ima svoje mjesto u liječenju određenih bakterijskih infekcija, ali odluku o njegovoj primjeni treba donijeti ljekar nakon pregleda i procjene kliničke slike, a po potrebi i dodatnih analiza. Nepotrebna upotreba antibiotika ne samo da neće ubrzati oporavak kod virusne infekcije, već može dovesti do neželjenih efekata i doprinosi razvoju bakterijske rezistencije, odnosno pojavi bakterija koje postaju otporne na antibiotike”, ukazuje Kovijanić.
Šta možemo uraditi da smanjimo rizik od infekcije?
Rizik od respiratornih infekcija može se, kaže Kovijanić, smanjiti redovnim pranjem ruku, provjetravanjem prostorija, izbjegavanjem bliskog kontakta sa osobama koje imaju izražene simptome i ostajanjem kod kuće tokom bolesti, kako bi se spriječilo dalje širenje infekcije
“Važno je voditi računa i o opštem zdravlju – dovoljno sna, pravilna ishrana, fizička aktivnost i izbjegavanje pušenja doprinose očuvanju funkcije imunog i respiratornog sistema”, ističe Kovijanić.
Za određene kategorije stanovništva posebno je značajna vakcinacija protiv gripa, naročito kod starijih osoba, hroničnih bolesnika, trudnica i drugih grupa kod kojih infekcija može imati teži tok.
“O preporuci i terminu vakcinacije najbolje je posavjetovati se sa izabranim ljekarom”, savjetuje Kovijanić.
Kada se javiti ljekaru
Većina blagih respiratornih infekcija, navodi Kovijanić, može se liječiti kod kuće.
“Ipak, ljekarsku procjenu treba potražiti ukoliko se javi otežano disanje, bol ili pritisak u grudima, izrazita slabost, poremećaj svijesti, izrazito visoka ili dugotrajna temperatura, pogoršanje nakon početnog poboljšanja ili drugi simptomi koji izazivaju zabrinutost. Posebnu pažnju treba obratiti kod male djece, starijih osoba, trudnica i pacijenata sa hroničnim bolestima, jer kod njih respiratorne infekcije mogu imati ozbiljniji tok”, upozorava Kovijanić.
Jesen, kako poručuje Kovijanić, ne mora nužno značiti sezonu bolesti.
“Respiratorne infekcije su očekivane tokom hladnijeg dijela godine, ali odgovornim ponašanjem možemo značajno smanjiti njihovo širenje. Najvažnije je da ne liječimo „na svoju ruku“, posebno kada su u pitanju antibiotici, već da se u slučaju potrebe obratimo ljekaru. Cilj nije da spriječimo svaku infekciju – što često nije moguće – već da je na vrijeme prepoznamo, pravilno liječimo i spriječimo komplikacije i nepotrebno širenje među ljudima”, kazao je za CdM Kovijanić.
