Govoreći o evropskim modelima podrške žrtvama i svjedocima i primjeni evropskih standarda, Pavličić je istakla da je Crna Gora ostvarila značajan napredak u unapređenju pravnog i institucionalnog okvira, ali da ključni izazov ostaje dosljedna primjena uspostavljenih mehanizama zaštite. Naglasila je da se pristup pravosudnog sistema postepeno mijenja, od posmatranja žrtve prvenstveno kroz njenu procesnu ulogu, ka prepoznavanju žrtve kao nosioca prava, čije dostojanstvo, sigurnost i potrebe moraju biti u središtu postupanja institucija.

Predsjednica Vrhovnog suda posebno je ukazala na značaj pravovremenog i razumljivog informisanja žrtava o njihovim pravima, dostupnosti besplatne pravne pomoći, dosljedne primjene mjera zaštite i obezbjeđivanja uslova koji će spriječiti njihovu dodatnu traumatizaciju tokom boravka u sudu i učešća u krivičnom postupku. Istakla je da žrtve, naročito djeca i žrtve seksualnog i rodno zasnovanog nasilja, ne smiju biti izložene ponovnom proživljavanju traumatičnih iskustava zbog nedovoljne koordinacije institucija ili neiskorišćenih mogućnosti zaštite.

Kao važan institucionalni iskorak izdvojila je zakonsko prepoznavanje Stručnih službi za podršku žrtvama pri sudovima i državnim tužilaštvima, naglašavajući da je sada neophodno obezbijediti njihovo stvarno funkcionisanje. Podsjetila je da je Vrhovni sud još prije deset godina prepoznao potrebu za ovakvom podrškom i odredio kontakt osobe u svim sudovima, ali da taj sistem nije u dovoljnoj mjeri zaživio u praksi.

Govoreći o konkretnim aktivnostima, Pavličić je izdvojila Smjernice za izricanje krivičnih sankcija u predmetima nasilja nad ženama i seksualnog nasilja nad djecom, izrađene u decembru 2025. godine uz podršku Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici, čiji je cilj ujednačavanje sudske prakse i unapređenje kaznene politike u ovim predmetima.

Posebno je ukazala i na značaj Smjernica za ostvarivanje prava na naknadu štete žrtvama u krivičnim postupcima, kojima se nastoji unaprijediti praksa odlučivanja o imovinskopravnim zahtjevima u okviru krivičnog postupka. Naglasila je da upućivanje žrtava na posebne parnične postupke može značiti dodatne troškove, dugotrajnost i neizvjesnost, ali i rizik od sekundarne viktimizacije, zbog čega je važno omogućiti efikasnije ostvarivanje prava na naknadu štete.

Pavličić je istakla i potrebu za dodatnom zaštitom posebno ranjivih kategorija, uključujući žrtve i svjedoke ratnih zločina, kao i za kontinuiranom edukacijom sudija i sudskog osoblja, jačanjem međuinstitucionalne koordinacije i saradnje sa organizacijama civilnog društva. Naglasila je da sistem podrške mora biti organizovan tako da žrtve ne budu prepuštene same sebi u traženju informacija i pomoći, već da im potrebna podrška bude dostupna kroz koordinisano djelovanje nadležnih institucija.

Zaključujući izlaganje, predsjednica Vrhovnog suda poručila je da se kvalitet pravosudnog sistema ne mjeri samo zakonitošću i kvalitetom sudskih odluka, već i odnosom prema osobama koje se pred sudom pojavljuju. Naglasila je da nema snažne vladavine prava bez djelotvorne zaštite žrtava i da će Vrhovni sud nastaviti da doprinosi razvoju sistema u kojem je žrtva informisana, zaštićena i podržana, od prvog kontakta sa institucijama do konačnog ostvarivanja svojih prava.

Regionalna konferencija okupila je predstavnike pravosudnih institucija, međunarodnih organizacija, stručnjake i predstavnike civilnog društva iz Crne Gore i regiona. U fokusu konferencije su evropski standardi zaštite žrtava i svjedoka, institucionalni pristupi podršci u predmetima ratnih zločina i drugih teških krivičnih djela, sprečavanje sekundarne viktimizacije, kao i razvoj održivih i dostupnih mehanizama podrške.

Tokom konferencije promovisan je i informativni spot, nastao u saradnji Vrhovnog suda i Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore, sa ciljem upoznavanja javnosti sa pravima žrtava krivičnih djela na zaštitu, podršku, naknadu štete i besplatnu pravnu pomoć, kao i načinima njihovog ostvarivanja.