Forum je otvorio gradonačelnik Glavnog grada Podgorica prof. dr Saša Mujović koji je ukazao na izazove sa kojima se građani Podgorice suočavaju kada je u pitanju urbana mobilnost.
“U Podgorici imamo nešto oko 100.000 registrovanih automobila. Ako se zna da je za parkiranje, odnosno obezbjeđivanje parking mjesta jednog automobila potrebno između 18 i 25 metara kvadratnih, onda prostim množenjem možemo doći do zaključka da je oko 200 hektara Podgorice okupirano automobilima, a to je površina koja je ekvivalentna otprilike nekih 260 terena fudbalskog stadiona pod Goricom ili to je površina koja je četvorostruko veća od površine našeg brda Gorica. Ako svemu tome dodamo i saznanjem da automobili najveći dio svog životnog vijeka provedu parkirani, čak 90 ili 95% svog životnog vijeka, onda možemo doći do zaključka koliko beskorisno koristimo javni prostor i prostor koji možemo puno ljepše upotrijebiti. Ovako se dalje ne može. Širiti bulevare da bi omogućili veći prijem automobila ili povećavati broj automobila da bi imali izgovor da širimo bulevare i ulice nije dobra strategija,” poručio je Mujović.
Mujović je istakao da Glavni grad predano radi kako bi se izborio sa tim problemima.
“Naše nade u Podgorici su uglavnom usmjerene da kvalitet javnog gradskog prevoza podignemo na najbolji mogući nivo. Gradski prevoz u Podgorici je danas čist, uredan, tačan i možete ga pratiti u realnom vremenu. Cijena karte je prilično popularna, 90 euro centi, a uspjeli smo osigurati da najveći dio populacije bude oslobođen od plaćanja takve vrste karte. Dakle, to su penzioneri, učenici osnovnih i srednjih škola, onkološki pacijenti i svi oni za koje smo procijenili da ih treba sa ovog aspekta podržati. Jako me raduje što je mlada generacija izuzetno prihvatila javni gradski prevoz. Nedavno sam imao jedan sastanak sa njima gdje je jedan od glavnih zahtjeva upravo tih mladih ljudi bio da gradski prevoz obogatimo nekim novim linijama i ono što je još važnije, da se gradski prevoz uvede u ranim jutarnim satima onih dana kada oni odlaze u noćni život. Pretpostavljamo petkom i subotom. Dakle, svijest se polako mijenja i to je ono što nas jako raduje. Predstoji nam da našu saobraćajnu flotu gradskog saobraćajnog prevoza obogatimo novima autobusima – onim čija će emisija zagađenja biti na nivou onoga što definišu evropski zakoni,” dodao je Mujović.
Gradonačelnik je skrenuo pažnju i na biciklizam kao dobru alternativu rješavanja problema preobimnog automobilskog saobraćaja.
“Odvojili smo 200.000 eura za subvencije za nabavku bicikala i 1.000 novih bicikala je po tom osnovu nabavljeno. Pripremamo se da od početka mjeseca januara naredne godine implementiramo i tzv. Bike-sharing sistem ugledajući se na dobru praksu grada Zagreba,” istakao je on.
Ovom prilikom potpisan je i Memoranduma o razumijevanju između Glavnog grada Podgorice i GIZ-a.
“Zajedno sa lokalnom nevladinom organizacijom Biciklo.me organizovaćemo takmičenje ideja. Ne dolazimo sa unaprijed zacrtanim rješenjima, već zaista želimo vidjeti i čuti ideje ljudi iz Podgorice. Takmičenje je otvoreno za sve vrste lokalnih inicijativa – iz akademske zajednice, nevladinog sektora ili kompanija – koje nude rješenja za otpornost na klimatske promjene. Ta rješenja mogu biti veoma različita. To može uključivati bolje zasjenjivanje autobuskih stajališta i raskrsnica, ili postavljanje više hlada na dječjim igralištima. Može biti riječ i o mjerama za zaštitu od urbanih poplava. Fokusiramo se na sve uticaje klimatskih promjena koje ovdje uočavamo. Slične projekte već smo realizovali ili trenutno provodimo u Elbasanu i Vlori u Albaniji, kao i u Zavidovićima u Bosni i Hercegovini. Mnoge kolege iz tih opština takođe su danas i sutra ovdje kako bi podijelile svoja iskustva; upravo to je i svrha ovakvih skupova – okupiti ljude iz regiona koji se bave sličnim temama i omogućiti međusobno učenje o tome šta se može učiniti i koja rješenja najbolje funkcionišu u lokalnim uslovima,” saopštio je Alexander Erlewein, projektni lider WB Adapt pri GIZ-u.
Lidija Pavić-Rogošić, direktorica udruženja ODRAZ, koje kao Tajništvo mreže CIVINET Slovenija–Hrvatska–Jugoistočna Evropa učestvuje u organizaciji Foruma, održala je prezentaciju ABECEDA klimatski otporne mobilnosti.
“Mobilnost nije samo pitanje saobraćaja, ona je pitanje kvalitete življenja i pristupa prilikama. Ako putovanje do posla traje sat i po, ako porodica mora imati automobil jer ne postoji druga mogućnost ili ako starija osoba ne može sigurno preći u ulicu, tada nemamo samo saobraćajni problem, imamo društveni i razvojni problem. Dobra mobilnost ljudima daje pristup obrazovanju, radnim mjestima i javnim uslugama, ali ona smanjuje i gužve, siromaštvo, podstiče fizičku aktivnost, poboljšava kvalitet vazduha i čini grad privlačnim za život i poslovanje. Zato pitanje nije samo kako ćemo se brže kretati. U središtu mobilnosti nisu vozila, u središtu trebaju biti ljudi. Zato sve više govorimo o nekim konceptima kao što je Grad od 15 minuta, jer je ideja da ključne usluge ljudima budu dostupne bliže domu. Na lokalnom nivou se odlučuje hoće li se taj cilj pretvoriti u sigurnu ulicu, pouzdanu autobusku liniju ili povezanu biciklističku mrežu,” poručila je Pavić-Rogošić.
Program Foruma obuhvata i predstavljanje primjera dobre prakse, kao i studijske posjete posvećene biciklističkoj mobilnosti, gradskom prevozu i razvoju pješačke infrastrukture u Podgorici.
Sjutra, 15. oktobra, u okviru drugog dana Foruma poseban fokus biće na okviru politike i mapi puta za integrisanu održivu urbanu mobilnost na Zapadnom Balkanu, kvalitetu planova održive urbane mobilnosti (SUMP) i njihovoj ulozi u jačanju klimatske otpornosti. Razgovaraće se i o izgradnji povjerenja građana prije, tokom i nakon sprovođenja mjera, a biće predstavljen i NALAS-ov alat za smanjenje rizika od katastrofa.
Forum će pružiti priliku za razmjenu iskustava i povezivanje regionalnih partnera u cilju razvoja pristupačnijeg i održivijeg saobraćaja i kvalitetnijeg javnog prostora.
