Za ustavne izmjene obezbijeđena je potrebna dvotrećinska većina, budući da su za glasala 62 poslanika. Nije bilo uzdržanih i glasova protiv.

Na današnjoj sjednici poslanici su se izasnili i o kandidatima za članove Sudskog savjeta. Za člana tog tijela izabran je Mersudin Dautović, iz reda uglednih pravnika.

Nakon toga uslijedila je kratka pauza, tokom koje je dio poslanika napustio skupštinsku salu.

Šef parlamenta Andrija Mandić saopštio je da je dio poslanika napustio Skuptšinu, te konstatovao da nema većine za izbor drugih članova Sudskog savjeta.

“Neko možda planira da zaustavi put kojim smo krenuli, ali mi ćemo pronaći rješenje. Sjutra ćemo imati Ustavni odbor u 11 časova, nakon toga nastavljamo zasijedanje Skupštine. Nećemo se izjašanjavati večeras u odnosu na kandidate koji se nalaze na listi”, poručio je Mandić.

Tok sjednice:

Predsjedavajući Mirsad Nurković na početku sjednice podsjetio je da je Ustavni odbor utvrdio tekst nacrta tog amandmana i dostavio ga Skupštini, kao i predlog zaključka o kojem će se poslanici izjasniti nakon utvrđivanja nacrta amandmana na Ustav.

“Tekst nacrta amandmana predlaže promjenu člana 86 stava 4 Ustava kojim se uređuje pitanje imuniteta. Saglasno članu 168 stav 1 Poslovnika Skupštine o nacrtu se vodi jedinstven pretres”, kazao je Nurković.

Koprivica: Promjena Ustava nosi jasnu poruku

U uvodnom obrazloženju potpredsjednik Vlade Momo Koprivica naglasio je da se ovim amandmanom ukida imunitet predsjedniku i članovima Vlade za krivična djela protiv službene dužnosti, koja, kako je rekao, čine jezgro krivičnih djela sa elementom korupcije.

“Vjerujem da će i danas u Skupštini, shodno i prethodnom političkom opredjeljenju, ovi amandmani biti usvojeni, a predsjednik i članovi Vlade od danas uistinu biti izjednačeni u pogledu krivične odgovornosti za koruptivna krivična djela. Ova promjena Ustava nosi jasnu poruku – da niko ne smije biti iznad zakona kada je riječ o zloupotrebi povjerenja i povjerenih dužnosti”, poručio je Koprivica.

Čarapić: Oko ovoga moramo imati saglasnost

Šef poslaničkog kluba PES-a, Vasilije Čarapić kazao je da smo “nakon dana kojim smo hodali stranputicama danas ponovo na pravom putu”.

“Raspravljamo o izmjenama Ustava koje se odnose na imunitet članova Vlade. Smatramo da su izmjene Ustava, koje su već jednom izglasane u ovom parlamentu od strane i vlasti i opozicije, dobra stvar za naše građane, jer njima trebaju funkcioneri koji se neće kriti iza imuniteta onda kada treba da se o njima raspravlja pred nadležnim organima. Nadležni organi će moći da dođu do njih, neće postojati zaštita kakvu su nekada koristili. Svako za koga postoji sumnja da je zloupotrebljavao službeni položaj biće procesuiran kao svaki drugi građanin”, kazao je Čarapić.

On je pozvao sve poslaničke klubove da podrže ustavne izmjene, uključujući i dio koji se odnosi na pitanje integriteta.

“To je jedini ispravni put. Oko ovoga moramo imati saglasnost. Pozivam sve poslaničke klubove da podrže ove izmjene, uključujući i pitanje integriteta. Smatram da je upravo integritet novi standard u našoj politici”, poručio je poslanik PES-a.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević kazao je da se predstavnici opozicije nikada nisu skrivali iza poslaničkog imuniteta, “za razliku od pojedinih predstavnika vlasti”.

“Neki su se upravo i skrivali iza imuniteta. U ovom momentu tužilaštvo traži skidanje imuniteta za više poslanika većine, i onda vi nama objašnjavate kako ovo treba da bude u Ustavu”, naveo je on, ocijenivši da se predložena ustavna norma vjerovatno uvodi na inicijativu Brisela zbog predstavnika vlasti.

Knežević: Danas treba da raspravljamo o imunitetu koji smo davno izgubili

Poslanik DNP-a Milan Knežević naglasio je da istakao je da mi danas treba da raspravljamo o imunitetu koji smo davno izgubili zahvaljujući, kako je rekao, ambasadoru EU u Crnoj Gori Johanu Satleru.

“Mislim da treba da ovog čovjeka pustite da ima deset dana odmora, ali mi se sve čini da on ne pušta vas. Čuo sam danas na kolegijumu da je bilo nekih svađa i trzavica, ali kada je jedan od članova rekao da je stigla poruka od Kopmana, zavladao je tajac i tišina. Ja bih volio da upoznamo tog Kopmana, da vidimo koji je to recept da on može da umiri i lijevu i desnu stranu i da ja najzad shvatim zbog čega je sve ovo dobilo ovakve obrise”, poručio je Knežević.

Građanima je poručio da smo mi sinoć i definitivno izgubili imunitet.

“U poznim večernjim časovima kada je parlamentarna većina u ponoć pristala da donese izmjene i dopune Zakona o sportu, koje će podrazumijevati da se promijeni ime bazena u Kotoru koji nosi naziv legendarnog jugoslovenskog i crnogorskog vaterpoliste Zorana Džimija Gopčevića. Mislim da je poštenije da odmah preimenujete bazen u Maks Luburić ili Juraj Francetić. Vjerujem da će jedan od ovih osam uvjeta već biti prekrižen i onda će ostati sedam uvjeta. Znate, kao u onoj dječjoj pjesmi “10 ljutih gusara”: e mi imamo “osam ljutih uvjeta” “, naveo je poslanik DNP-a.

U obraćanju potpredsjedniku Koprivici kazao je da nema potrebe da se izjašnjavamo oko imuniteta.

“Ova država i ova vlada nemaju imunitet. Mi smo sinoć kapitulirali pred Hrvatima. Ne treba čovjek da bude nikakav Nostradamus da predvidi šta je sljedeće, a to je 17 miliona eura odštete logorašioma u Morinju, gdje niko nije nastradao. To je povrdila i gospođa Marta Kos koja je ponijela vijenac zajedno sa Ervinom Ibrahimovićem i poklonila se imaginarnim žrtvama, a da pritom nije nijednom pomenula naše mučenike iz Nikšića i iz Šavnika koji su stradali u zloglasnom logoru Lora na način što su ubijani uz najužasnije NDH metode iz 1941. godine”, ukazao je Knežević, navodeći da Hrvati traže i Prevlaku i brod “Jadran”.

“Idemo li mi u Brisel ili u Zagreb? Ako idemo u Zagreb, ja neću da idem u Zagreb. A sve i da oću ne mogu jer su mi zabranili da idem tamo, ali su zabranili i nekim članovima Vlade i predsjedniku parlamenta”, upitao je Knežević.

On je takođe upitao koje su to 2,7 milijarde eura koje je Crna Gora navodno dužna Hrvatskoj.

“Od čega ćemo mi to da vratimo njima, vi sve prihvatate”, kazao je poslanik DNP-a.

On je ocijenio da prihvatamo “kapitulaciju od strane Hrvatske”, upitavši jesu li to briselski i evropski uslovi.

“Znači, Hrvatska je poslala svih osam uslova svim državama članicama Evropske unije. I još se sprdaju sa nama: “Mi vas volimo, ali nećemo da vas pustimo da uđete u Evropsku uniju dok god se ne odreknete velike Srbije i velikosrpskog hegemonizma i prihvatite da ste krivi za sve što se dešavalo na prostoru bivše Jugoslavije”. Možemo li mi da napravimo jednom konsenzus oko dešavanja na prostoru bivše Jugoslavije? Jesmo li mi išli da branimo Ustav SFRJ, ko je pozivao one ljude iz Nikšića, Šavnika i iz čitave Crne Gore da idu na dubrovačko ratište? Jesam li ih pozivao ja ili Milo Đukanović i tadašnje jugoslovensko rukovodstvo?”, upitao je Knežević, naglasivši da se stvara pritisak da je Crna Gora ta koja jedina treba da plati sve.

“Samo zato što su se Gordan Grlić Radman i Andrej Plenković dogovorili da od ove naše države naprave neku crvenu filijalu koja treba sve da prihvata”, kazao je on, poručivši da DNP neće prihvatiti nikakve dogovore sa Hrvatima.

“Ova država se raspada po svim šavovima koristeći slogan evropskih integracija. I stigla je poruka od Kopmana. Evo ja ga sad pozivam neka meni pošalje poruku, pa ću mu ja odgovoriti tako da će morati da koristi Chat GPT da shvati šta sam htio da mu kažem”, poručio je Knežević.

Nurković: Nije riječ o zvaničnom zahtjevu

Potpredsjednik parlamenta iz redova Bošnjačke stranke, Mirsad Nurković komentarišući zahtjeve Hrvatske rekao je da nije riječ o zvaničnom zahtjevu.

“Taj zahtjev ne postoji kao takav i nije isporučen Crnoj Gori. Druga stvar, riječ je o vojnoj imovini koja je, prema navodima hrvatskih zvaničnika, prenešena tada na teritoriju Crne Gore. Još jedna stvar, nakon obnove nezavisnosti Crne Gore sva prave i obaveze prema trećim licima po tom osnovu je preuzela Republika Srbija. Ja sam ubijeđen da Crna Gora u ovom momentu nema takav zahtjev, niti će ga na kraju dobiti”, naveo je Nurković, nakon čega ga je Knežević upitao da li Srbija treba da plati ono što Hrvatska traži od Crne Gore.

“Nas Hrvatska optužuje da smo krali po Konavlama, Slanom i Dubrovniku sve živo što se moglo pokrasti. Evo, kolega Nikolić kaže da je tačno, ja mislim da to nije tačno. Crnogorci nisu lopovi, nisu kriminalci i nije imanentno našem narodu da budu lopovi i kriminalci. Ne kažem da nije bilo pojedinih slučajeva, što je za svaku osudu. Ali sad, napraviti fakturu od 2,7 milijardi eura za vojnu opremu iz 1991. i 1992. godine, znate šta može da se uzme za te pare? Možemo da nabavimo francuske miraže, uzmemo podmornicu, napravimo, flotu, pođemo na Mjesec, napravimo raketni sistem…”

Odgovarajući dalje Nurkoviću vezano za 2,7 milijarde eura naveo je i sljedeće:

“Ako će Srbija da da, onda joj dajte brod “Jadran”, Prevlaku, Herceg Novi i sve ovo što traže Hrvati. Ja znam da ste vi bili bankar, ali ovakvog kolaterala još gledao nisam. Ovo je stvarno došlo do nivoa apsurda. Došli smo do zaključka da Srbija treba da plati Hrvatima ovo što Hrvatska traži od Crne Gore”, naveo je Knežević, pozvavši na hitnu “vacap” sjednicu Vlade na kojoj bi se od Srbije tražilo 2,7 milijarde eura.

“Srbija se nije obavezala da bude sukcesor za ratnu odštetu”, poručio je Knežević.

Čarapić: Kopman važan partner i prijatelj Crne Gore

Odgovarajući poslaniku DNP-a na navode o evropskom zvaničniku Kopmanu, šef poslaničkog kluba PES-a naveo je da je riječ o zvaničniku koji je doprinio evropskim integracijama Crne Gore.

“Od avgusta 2024. u saradnji sa tim Kopmanom do današnjeg dana mi smo na 100 odsto. Zbog toga je on važan partner i prijatelj Crnoj Gori. Zbog toga se mi konsultujemo sa ljudima koji nam omogućavaju da sprovodimo ono što je strateški cilj ove države”, kazao je Čarapić, ocijenivši da je nekog zvaničnika “lako predstaviti kao kolonijalnog upravitelja”.

“Mi smo pokret koji se zove “Evropa sad”. Nama je cilj da u jednom mandatu sprovedemo evropsku agendu, a ne da imamo četiri vlade koji će taj posao da razvlače”, poručio je Čarapić.

On je komentarišući sporove iz devedesetih kazao da PES nije uradio ništa da naruši bilo koji dobrosusjedski odnos.

“To je sve nasleđe ove države i svih građane, to smo naslijedili od nekog čija je prošlost. Ali mi gledamo u budućnost, ne možemo da se vraćamo nazad. Ne preuzimamo odgovornost za bilo šta od toga što se desilo. Štaviše, mnogi od nas došli su iz porodica koje su bile protiv takvih djelovanja devedesetih i koje su trpjele nepravdu od strane onih koji su te radnje sprovodili. Ali danas smo tu, naše vrijeme je došlo, Crna Gora je nezavisna i biće naredna članica Evropske unije”, istakao je Čarapić.

U odgovoru na komentar, Knežević je istakao:

“Sve ste mi objasnili, samo mi ništa ne rekoste oko ovog bazena. Ja nisam shvatio da je Zakon o sportu bez rasprave, koji se donosi u 12 sati, uslov da uđemo u Evropsku uniju”, kazao je poslanik DNP-a, istakavši da je uvjeren da Zoran Džimi Gopčević “mrava nije zgazio”.

Minić: Dosadašnji model služio kao neprobojni štit za političku elitu

Valentina Minić (Demokrate) ocijenila je da je dosadašnji ustavni model služio kao neprobojni pravni štit za političku elitu, omogućavajući zloupotrebu državnih resursa bez straha od krivičnog gonjenja.

“Predložene ustavne izmjene su civilizacijski i pravni imperativ bez kojih nema stvarne vladavine prava. Ustavne izmjene jasno razdvajaju slobodu govora i glasanja u vršenju dužnosti, odnosno funkcionalni imunitet od klasičnog kriminalnog i koruptivnog djelovanja u fotelji definisanjem izuzeća imuniteta u odnosu na krivična djela protiv službene dužnosti. Prošlost mi ne da lagati, imamo zaista ogroman broj ovakvih slučajeva, gdje su se funkcioneri maltene krili iza države, imuniteta, Ustav Crne Gore, himne i zastave. Da smo ovakve odredbe imali ranije u Ustavu, mnogi ministri i premijeri bi se dobro zamislili prije preuzimanja pozicija”, navela je Minić.

Mikić: Građani su zbunjeni

Zoran Mikić (URA) u svom izlaganju istakao je da je uvjeren da su građani koji prate sjednicu zbunjeni.

“Mislim da u tome ima i odgovornosti Vlade, zbog toga što je Crna Gora jedina država u Evropi gdje u posljednjih šest mjeseci imamo tri puta predloge da se mijenja Ustav i tri puta predloge da se mijenja Krivični zakonik. Ispade da se ta dva akta, koja treba da budu među aktima koji se najrjeđe mijenjaju, najčešće mijenjaju. Onda nije čudo što kod građana postoji čuđenje u odnosu na to šta se dešava u Skupštini”, poručio je Mikić, navodeći da je bilo svrsishodnije mijenjati regulativu kroz jedne izmjene i dopune.

Ocijenio je da se juče u parlamentu pokazalo da ne postoji, kako je naveo, jasna evropska većina.

“Mislim da je to veoma važno, jer se sad pokazuje da evropska većina ne postoji oko stvari koje su civilizacijske. A onda nam se traži da imamo većinu za neke stvari za koje ja smatram da su vrlo često nevažne”, naveo je on.

Mikić je naglasio da URA nema potrebu da se dokazuje ni većini, ni Briselu, ni opoziciji.

“Samo ćemo glasati ona stvari za koje mislimo da su dobre i da su u interesu svih građana”, naveo je Mikić.

Zirojević: Poslanici vlasti kriju se iza imuniteta

Nikola Zirojević (Evropski savez) kazao je da se pripadnici opozicije nikad nisu pozivali na imunitet o kojem se danas raspravlja.

“U ovim klupama sjede ljudi koji su glasali za skidanje imuniteta sopstvenim kolegama, za razliku od onih koji su svoje kolege spašavali pokretanja određenih postupaka i pokretanja krivičnog gonjenja”, naveo je on, ukazujući da se poslanici vlasti i dan danas kriju iza imuniteta.

“Koliko imamo ministara kojima treba skinuti imunitet i koliko dugo traju procedure? Koliko ima poslanika? Svi su iz reda parlamentarne većine”, dodao je on.