To je ocijenjeno na panelu „Povezanost kao pokretač digitalne transformacije Zapadnog Balkana“, održanog u okviru osmog Digitalnog samita Zapadnog Balkana u Herceg Novom koji organizuje Ministarstvo javne uprave pod pokroviteljstvom Vlade Crne Gore u partnerstvu sa Savjetom za regionalnu saradnju (RCC) i u okviru predsjedavanja Crne Gore Berlinskim procesom. Generalni sponzor događaja je kompanija MTEL.
Predsjednik Savjeta Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) Milan Radulović ocijenio je da je za privlačenje investicija presudna predvidivost tržišta i dugoročno jasno definisan regulatorni okvir.
„Stvorili smo jasno i transparentno dugoročno regulatorno okruženje koje privlači investicije“, kazao je Radulović, navodeći da je u prethodnoj godini u telekomunikacioni sektor Crne Gore uloženo više od 71 milion eura.
Prema njegovim riječima, 5G signalom pokriveno je više od 90 odsto stanovništva, dok je optička infrastruktura do domaćinstava (FTTH) ili do zgrade (FTTB) dostupna za 80 odsto domaćinstava.
Radulović je istakao da dalji razvoj ne smije biti usmjeren isključivo na izgradnju infrastrukture, već i na digitalnu pismenost građana, razvoj novih usluga i zaštitu korisnika.
„Ako građani nemaju dovoljno znanja i obrazovanja da koriste prednosti i mogućnosti savremenih tehnologija, onda je beskorisno imati tako modernu infrastrukturu“, poručio je Radulović.
Govoreći o regionalnoj saradnji, Radulović je ukazao na značaj interoperabilnosti sistema za hitne situacije, razmjene informacija među državama i napretka u uvođenju modela „roming kao kod kuće“.
„Ne možemo sebi priuštiti bilo kakvu fragmentaciju digitalnih perspektiva država Zapadnog Balkana“, upozorio je Radulović, naglašavajući da male ekonomije mogu ostvariti veće koristi samo kroz dosljednu primjenu zajedničkih rješenja i odgovornost svih učesnika.
Direktor u Ministarstvu javne uprave i digitalizacije u Prištini Agim Kukaj ukazao je na to da tržište samo po sebi često nema interes da razvija mreže u ruralnim i slabije naseljenim područjima, zbog čega je potrebna državna intervencija.
„Ruralna i takozvana bijela područja predstavljaju tržišni neuspjeh sa ekonomskog stanovišta. Zato nam je potrebna intervencija države“, kazao je Kukaj.
Predstavio je iskustvo Kosova u okviru projekta digitalne ekonomije, realizovanog uz podršku Svjetske banke, kojim je ciljano unapređenje širokopojasne infrastrukture u ruralnim područjima.
Kako je naveo, projekat je obuhvatio povezivanje 266 sela, više od 100 škola i više od 50 ambulanti.
„Model je podrazumijevao konkurentski postupak dodjele grantova, pri čemu je javno finansiranje pokrivalo do 50 odsto investicije, dok je ostatak trebalo da obezbijedi privatni sektor“, kazao je Kukaj.
Prema njegovim riječima, privatne kompanije obezbijedile su oko 70 odsto ukupnog novca za projekat.
„Poseban uslov bio je da se obezbijede brzine od najmanje 100 megabita u sekundi, zbog čega je u praksi insistirano na izgradnji optičke infrastrukture. U okviru projekta, pružaoci internet usluga obavezali su se i da pet godina besplatno obezbjeđuju internet za škole i zdravstvene ustanove u obuhvaćenim ruralnim područjima“, rekao je Kukaj.
On je naglasio da su za uspjeh bili važni detaljna priprema, obilazak terena, precizno definisani uslovi i kontrola izvedenih radova.
Istovremeno, ukazao je na administrativne prepreke, posebno u postupcima izdavanja dozvola.
„Važno je donositi agilne odluke, uključivati ministarstva i regulatore, održavati ravnotežu i imati dobar dijalog sa operatorima“, kazao je Kukaj, ističući i potrebu za jednostavnijim digitalnim rješenjima i uspostavljanjem jedinstvene informacione tačke.
Alexander Kühn iz njemačke Savezne agencije za mreže (BNetzA) ocijenio je da razvoj infrastrukture mora biti usmjeren na stvarne potrebe korisnika, uz razmatranje različitih tehnoloških rješenja.
Govoreći o iskustvu Njemačke, Kühn je naveo da je regulatorni pristup u određenom periodu predugo bio vezan za postojeću kablovsku infrastrukturu, dok razvoj mobilnih mreža zahtijeva i odgovarajuće kapacitete za prenos podataka u pozadini mreže.
Prema njegovim riječima, satelitska povezanost može pomoći u pokrivanju područja u kojima zemaljske mreže još ne pružaju adekvatne usluge, ali ne treba je posmatrati kao univerzalnu zamjenu za postojeću infrastrukturu.
„Moramo biti okrenuti budućnosti i tehnološki neutralni kako bismo pronašli najbolji put naprijed“, poručio je Kühn.
On je objasnio da satelitske mreže raspolažu ograničenim kapacitetom koji dijeli veći broj korisnika, pa je potrebno realno procijeniti kakav kvalitet i brzinu veze mogu da obezbijede.
„Očekuje da bi u naredne dvije do tri godine u Evropi mogli biti predstavljeni prvi primjeri korišćenja satelitske povezanosti za zatvaranje pojedinih praznina u pokrivenosti. Za to će biti važni dogovori između mobilnih i satelitskih operatora, kao i odgovarajući međunarodni okvir“, rekao je Kühn.
Viša menadžerka za međunarodne regulatorne poslove u kompaniji Deutsche Telekom, Jana Bosto, potvrdila je da ta kompanija ostaje posvećena ulaganjima u region, posebno u 5G i optičke mreže.
Prema njenim riječima, Deutsche Telekom je prisutan u više od 50 država svijeta i pruža usluge za više od 300 miliona korisnika.
„U Crnoj Gori investicije kompanije obuhvataju optičku infrastrukturu dostupnu za gotovo 75 odsto domaćinstava, dok 5G mreža pokriva oko 94 odsto stanovništva“, rekla je Bosto.
Ona je upozorila da sama dostupnost infrastrukture nije dovoljna ako građani i privreda ne koriste usluge koje ona omogućava.
„Povezanost zahtijeva saradnju“, poručila je Bosto.
Kao primjer dobre prakse navela je Grčku, gdje je država uvela vaučere za građane i mala i srednja preduzeća za korišćenje optičkog interneta, pojašnjavajući da je program subvencionisao troškove instalacije i pretplate, a sličan pristup primijenjen je i u Italiji.
Prema njenim riječima, više od 90 odsto korisnika širokopojasnih usluga kompanije OTE iskoristilo je vaučere.
„Ne moramo nužno izmišljati nova rješenja. Veoma dobra rješenja postoje ne samo na Zapadnom Balkanu već i u susjednim državama“, kazala je Bosto, poručujući da provjerene modele treba prilagoditi potrebama regiona.
Dodala je da stvarni napredak nastaje kada javne politike i regulativa stvaraju povoljno okruženje koje privlači i održava investicije.
Ekspertkinja za digitalnu povezanost Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) Milena Jocić Tanasković predstavila je podatke o razvoju širokopojasne infrastrukture i korišćenju brzih internet usluga u regionu.
Prema podacima za 2024. godinu iz Regionalnog DESI izveštaja na koji se pozvala, pokrivenost mrežama veoma velikog kapaciteta (VHCN) na Zapadnom Balkanu iznosila je oko 66 odsto domaćinstava, u poređenju sa 82 odsto u Evropskoj uniji. Kada je riječ o optičkoj infrastrukturi do krajnjih korisnika (FTTP), regionalni prosjek iznosio je 57 odsto domaćinstava, dok je prosjek EU bio 69 odsto. Pritom su razlike među ekonomijama regiona velike: pokrivenost FTTP kretala se od 30 do 74 odsto.
„Kada je riječ o 5G mrežama, Crna Gora i Sjeverna Makedonija imale su pokrivenost veću od 90 odsto u naseljenim područjima prema podacima za 2024. godinu, dok je na Kosovu iznosila oko 70 odsto.”
Problem je što postoje razlike u regionu. Nije lako pripremiti i osmisliti aktivnosti na regionalnom nivou koje bi ubrzale izgradnju širokopojasnih mreža a odgovarale svima“, istakla je Jocić Tanasković.
RCC, prema riječima Jocić Tanasković, koordinira sprovođenje Akcionog plana za zajedničko regionalno tržište za period 2025–2028, koji u oblasti telekomunikacija izmedju ostalih aktivnosti, obuhvata podsticanje razvoja širokopojasne infrastrukture kroz unapređenje poslovnog okruženja i saradnju u oblasti radiofrekvencijskog spektra.
Jedan od ključnih izazova u ovoj oblasti, na koji je ukazala Jocić Tanasković, jesu dugotrajne, složene i neujednačene procedure za izgradnju telekomunikacione infrastrukture.
Prepoznajući značaj ovog pitanja, RCC je, kroz konsultacije sa operatorima i predstavnicima javnog sektora, pripremio preporuke usmerene na unapređenje regulatornih i administrativnih procedura, sa ciljem da se olakša i ubrza izgradnja širokopojasnih mreža u regionu.
