“Dakle, kao političar, kao građanin Crne Gore i kao dobronamjeran čovjek, radujem se tome da građani Crne Gore imaju visoke plate, da one budu izuzetno visoke u odnosu na ostatak Evrope, odnosno na zemlje koje nijesu u Evropskoj uniji. U više od polovine zemalja Evropske unije minimalna plata je niža nego kod nas. Želim da ljudi ne odlaze iz Crne Gore, već da ovdje grade svoju budućnost, kao i da se mnogi koji su već otišli vrate i nastave da rade u svojoj zemlji. Sa te strane, apsolutno podržavam taj model i nemam zamjerki na ono što je urađeno niti na takav predlog”, istakao je.

Međutim, kako je rekao, kao privrednik, iskreno ima bojazan da značajan broj kompanija na sjeveru Crne Gore neće moći da izdrži nove troškove plata.

“Ako se odredi da plate moraju da se povećaju za određeni iznos, trebalo bi pronaći način i izvore iz kojih će to povećanje biti finansirano. Potrebno je razmotriti kako će građani i poslodavci ostvarivati prihode da bi njihovi poslovi ostali rentabilni. Naravno, povećanje plata će u određenoj mjeri povećati i potrošnju, a samim tim i prihode kompanija. Ipak, nijesam siguran da će sve kompanije moći toliko da povećaju zarade, jer postoje i ljudi koji ne rade, kao i penzioneri čije će penzije biti znatno niže u odnosu na plate”, kazao je Joković.

Ako se povećaju i penzije, to bi ga izuzetno obradovalo.

“Znam šta sam rekao i sada to ponavljam: ako bismo u mojoj branši značajno povećali cijene, ljudi bi kupovali van Crne Gore.Ako, na primjer, automobil u Crnoj Gori košta 25.000 eura, a u Trebinju ili Skadru 20.000 eura, zašto ga neko ne bi kupio tamo? To je suština. O svemu tome treba voditi računa i vidjećemo kako će se situacija razvijati. Što se mene lično tiče, radije bih prihvatio model u kojem bi povećanje bilo upola manje od predloženog. Tako bismo do proljeća naredne godine mogli da vidimo kako se to odražava na privredne subjekte, poslodavce i ekonomiju Crne Gore. Ako se pokaže da je sve dobro, možemo nastaviti korak po korak”, dodao je.

Joković se osvrnuo i na glasanje za euro model na elektronskoj sjednici vlade u momentu dok je bio u vožnji.

“Zašto to ne bi bio validan način glasanja? Svaka vlada ima elektronske sjednice. Često na sjednicama imamo veliki broj tačaka dnevnog reda, čak 150 ili 180. Ponekad je za neku tačku potrebna određena saglasnost koja tehnički nije mogla da stigne na vrijeme. Nekada je potrebno brzo donijeti odluku jer premijer, ministar vanjskih poslova, ministar unutrašnjih poslova ili neko drugi mora da otputuje u važnu posjetu ili na neki skup”, kazao je.

Tada se, rekao je, odluka može donijeti glasanjem na elektronskoj sjednici Vlade.

“Glasao sam, naravno. Često putujem po Crnoj Gori i obilazim različite krajeve. To najviše volim da radim, naročito u najruralnijim područjima, gdje razgovaram sa poljoprivrednim proizvođačima i stočarima i saznajem koji su njihovi najveći problemi. Kroz neposredan kontakt pokušavamo da učinimo sve što možemo da im pomognemo. Tog dana sam bio na putu, pogledao sam tačke dnevnog reda, ali nijesam imao vremena da sve detaljno proučim. Nije bilo ni realno da pročitam čitav zakon od 200 stranica. Kada sam vidio da su ostali glasali za, i ja sam glasao. U tome nema ničeg spornog”, istakao je.

Na pitanje da li će Euro model uticati na cijene hrane, ministar odgovara:

“Kada je riječ o povećanju cijena hrane, znate da je Crna Gora veoma zavisna od uvoza hrane. Na rast cijena nijesu uticali samo programi Evropa sad 1 i Evropa sad 2 već prvenstveno dešavanja na globalnom nivou: rat u Ukrajini, uvođenje sankcija Rusiji, koja je veliki izvoznik poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, posebno žitarica, zatim kretanja cijena nafte, ratovi i drugi događaji. Sve se to odrazilo na globalnom nivou. Kompanije koje uvoze poljoprivredne proizvode, ako ih nabavljaju po višim cijenama, moraju ih i skuplje prodavati u Crnoj Gori. Na nabavnu cijenu dodaju se troškovi prevoza, eventualne carine, PDV i njihova marža. To je sasvim uobičajen način poslovanja”.

Kada je u pitanju prodaja peleta, ministar najavljuje obračun sa proizvođačima zbog nepoštovanja mjera vlade o ograničenju cijena peleta.

“Mi smo za građane Crne Gore odredili cijenu koja je čak viša od prošlogodišnje. Prošle godine proizvođači su prodavali pelet građanima po nižoj cijeni. Međutim, mnogi ne poštuju odluku i pronalaze različite izgovore: neće da utovare robu, neće da isporuče upakovani pelet, traže da ga oni sami prevezu ili onemogućavaju da ga preveze neko drugi. To je, po mom mišljenju, kršenje Zakona o trgovini i važećih propisa”, kazao je Joković.

Kako je rekao, ako neko u Crnoj Gori dobije pravo da eksploatiše državno šumsko bogatstvo, koje pripada svima nama, mora da poštuje pravila.

“Ukupna proizvodnja peleta u Crnoj Gori zadovoljava tek oko 15 odsto domaćih potreba. A pojedini proizvođači, iz svoje pohlepe i iz razloga koje ne razumijem, ne žele da poštuju odluke i da građanima obezbijede tu količinu. Obećavam da ćemo reagovati snagom države. Ako se budu ponašali kao do sada i ne budu htjeli da isporuče tih 15 odsto, za koje i dalje mogu ostvariti zaradu, već budu pokušavali da izigraju pravila i pokažu neku snagu koju nemaju, država neće beskonačno tolerisati takvo ponašanje”, dodao je.

Kada se pređe granica, istakao je, posljedice će snositi upravo oni koji tako postupaju.

“Imamo i račune na osnovu kojih se vidi da su, nakon donošenja odluke i njenog objavljivanja u Službenom listu, pojedini proizvođači državnim preduzećima naplaćivali pelet po višim cijenama, a ta preduzeća su takve cijene plaćala. To će morati da se ispravi. Odmah sam pozvao potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku i finansije, Nika Đeljošaja, kao i ministra Milutina Butorovića, koji je nadležan za inspekcije. Naše ministarstvo nema nadležnost za kontrolu tržišta. Obojica su obećala da će inspekcijski nadzor početi već danas. Najlakše bi nam bilo da uvedemo moratorijum na izvoz peleta i vjerovatno ćemo to morati da uradimo zbog ovakvog ponašanja. Obećavam svima koji se bave peletom da će ova mjera biti produžena. U aprilu ćemo je produžiti, tako da će važiti do aprila naredne godine”, rekao je Joković.

Govoreći o zatvaranju poglavlja 12 (bezbjednost hrane), ministar kaže da je očekivao zatvarnje tog poglavlja na poslednjoj međuvladinoj konferenciji, međutim da je jedna članica to blokirala.

“Prema informacijama koje smatram pouzdanim, prvo moram reći da smo Evropskoj komisiji isporučili sve što je od nas traženo. Ministarstvo poljoprivrede uradilo je ogroman posao u procesu zatvaranja ova tri poglavlja. Mi ne pregovaramo sa pojedinačnim državama, već sa Evropskom komisijom. Ona nam je odredila uslove koje treba da ispunimo i potvrdila da je sve urađeno kako treba. Sada slijedi postupak u kojem saglasnost treba da daju i ostale države članice”, naglasio je.

Iskreno se, kaže, nadao da će ovo poglavlje biti zatvoreno juče u Luksemburgu.

“Međutim, prema informacijama koje smatram pouzdanim, samo jedna država nije dala saglasnost. Ne bih sada navodio o kojoj državi je riječ. Saglasnost su dale i najrazvijenije države, među njima Holandija, Francuska, Austrija, Njemačka, Italija i Španija.Mislim da ovdje ima više politike nego suštinskih pitanja koja je trebalo da riješimo. Ipak, nadam se da će razum prevladati i da će se i ovo poglavlje uskoro zatvoriti, možda tokom narednog mjeseca ili do kraja ovog mjeseca. Očekujem da će Crna Gora do kraja ove godine dobiti datum pristupanja Evropskoj uniji i da će biti konstatovano da je sve završeno i da su sva poglavlja zatvorena”, poručio je Joković.