Kako je saopšteno sa UCG-a, o odnosu religije i politike, položaju religijskih zajednica u savremenim demokratskim društvima, religijskom pluralizmu i izazovima društvenih podjela govorili su Veković i prof. dr Vladimir Bakrač, dok je razgovor moderirao Srdan Kosović, predsjednik Alumni asocijacije UCG.

Profesor Veković istakao je da odnos religije i politike treba posmatrati bez ideoloških predrasuda, stereotipa i diskriminacije, oslanjajući se na naučno utemeljeno znanje i kritičko promišljanje.

„Samo tako možemo razumjeti religiju kao važan dio društvenog života, a različitost religijskih uvjerenja kao prostor za dijalog, a ne za podjele“, naglasio je Veković, zaključujući porukom: „Knjige, braćo, a ne zvona i praporce!“

Profesor Vladimir Bakrač ukazao je na to da religiju u savremenom društvu ne treba posmatrati kao ostatak predmodernog vremena, niti kao fenomen koji se jednostavno vraća u javnu sferu, već kao društvenu činjenicu koja mijenja oblike svog prisustva, autoriteta i političkog djelovanja.

Posebno se osvrnuo na crnogorski kontekst, u kojem se religijska pripadnost prepliće sa nacionalnim identitetom, istorijskim pamćenjem i političkom mobilizacijom. Kako je objasnio, religija u takvim okolnostima prestaje da bude isključivo pitanje vjerovanja i postaje jedan od načina na koje se oblikuju kolektivne granice i društvene razlike.

„Upravo zato je neophodno analitički razlikovati religijski pluralizam od identitetskog konflikta koji se artikuliše religijskim simbolima: pluralizam počiva na priznavanju različitosti kao legitimne društvene činjenice, dok konflikt nastaje onda kada se vlastiti identitet konstituiše kroz osporavanje, delegitimaciju ili isključivanje drugoga“, istakao je Bakrač.

Govoreći iz perspektive sociologije religije, naglasio je da rješenje nije ni u povlačenju religije iz javnog života, niti u njenom nekritičkom prihvatanju kao političkog autoriteta. Umjesto toga, potrebno je razmotriti uslove pod kojima religija može biti prisutna u javnoj sferi, uz puno poštovanje principa građanske jednakosti, pluralizma i demokratske legitimnosti.

„Suštinski izazov savremenog društva nije kako ukloniti razlike, već kako od različitosti napraviti osnovu legitimnog pluralizma, a ne mehanizam društvene podjele“, poručio je Bakrač.

On je zaključio da „demokratska zrelost društva počinje tamo gdje pravo na vlastiti identitet prestaje da bude zahtjev za monopolom nad identitetom drugoga“.

Govornica je, dodaju sa UCG-a, otvorila prostor za promišljanje odnosa religije, identiteta i politike, kao i značaja međusobnog razumijevanja, dijaloga i tolerancije u društvima obilježenim različitim religijskim i kulturnim identitetima.