Sjednici ne prisustvuju poslanici opozicije.

Podsjetimo, parlament je ranije trebao da razamtra predložene ustavne promjene, ali opozicioni poslanici nisu došli na tu sjednicu.

Kako je saopštila predsjedavajuća Anđela Vojinović, biće obavljen objedinjeni zakon o Predlogu Zakona o strancima i Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, s obzirom da se radi o zakonima koji uređuju istu oblast.

Šaranović: Ispunjavamo posljednju obavezu iz poglavlja 24

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović u dopunskom obrazloženju kazao je da današnji dolazak predstavnika MUP-a u parlament ima suštinsku važnost.

“Usvajanjem ovih zakona danas i zvanično ispunjavamo posljednju obavezu iz pregovaračkog poglavlja 24”, naveo je ministar, podsjetivši da je to poglavlje Crna Gora otvorila 2013. godine.

“Onog dana kad smo 2023. stupili na dužnost, bilo je prošlo 10 godina od otvaranja poglavlja 24. U tom trenutku zatekli smo oko 20 odsto završenih obaveza. Na današnji dan nakon što, vjerujem, vi poslanici usvojite zakon, stvorili smo sve pretpostavke da Crna Gora preda završnu poziciju, čime se i zvanično ispunjavaju sve obaveze koje su neophodne za zatvaranje ovog poglavlja”, kazao je ministar.

Kako je rekao, izmjene i dopune Zakona o strancima sadrže norme koje će se odmah po usvajanju primijenjivati do dana ulaska u EU. S druge strane, pojasnio je da Zakon o strancima primjenjivaće se od dana pristupanja EU.

“Neko će se pitati da li je to moglo u jednom zakonu  – nije. Zato što do dana pristupanja EU, mnoge stvari sa formalno-pravnog aspekta drugačije se posmatraju danas u odnosu na ono kako će se posmatrati nakon ulaska u EU. Na primjer, status stranca u Crnoj Gori ima danas jedan status, a imaće drugi nakon što budemo punopravna članica. Državna granica je mnogo drugačija danas, nego što će biti tada, jer od dana pristupanja EU jedan dio državne granice će biti spoljna granica EU”, objasnio je Šaranović.

Mikić: U Skupštini se ne zna “božje zore”

Poslanik URE Zoran Mikić u proceduralnom javljanju kazao je da se “u ovoj skupštini božje zore ne zna i planovi se mijenjaju iz časa u čas”.

Osvrnuo se i na jučerašnja dešavanja u parlamentu.

“Juče smo vrlo jasno saopštili javnosti da ćemo glasati za jednog od tri predložena kandidata za članove Sudskog savjeta. Nikakav sporazum koji dio kolega iz vlasti ima sa dijelom opozicije nas ne obavezuje. Mi smatramo da jedan od tri kandidata zaslužuje našu podršku. Molim kolege iz vlasti, pogotovo iz PES-a, da budu precizni kad se obraćaju nekom iz opozicije. Ni URA, ni DNP, ni pojedini nezavisni poslanici nisu potpisnici čuvenog sporazuma pod pokroviteljstvom Evropske komisije. Sve što je dogovoreno tamo, nas ne obavezuje. Vrlo smo precizni, glasali smo jednog od tri predložena kandidata: davajte pauze, odlažite početak sjednice, mi svoje mišljenje promijeniti nećemo”, poručio je Mikić.

Đoković: Ulaskom NSD-a u Vladu ubrzan pregovarački proces

Odgovarajući poslaniku URE, Velimir Đoković (NSD) kazao je da bilo kakvi vjetrovi ne mogu da promijene kurs politike i programa NSD-a. Takođe, kako je dodao, očigledno je da u Crnoj Gori danas, prema njegovim riječima, duvaju neki mnogo bolji vjetrovi.

“Čuli smo u sali da su pregovori o članstvu Crne Gore u EU počeli 2013. godine. Kada bi sagledali koliko je vremena izgubljeno, to je najbolji odgovor zašto je trebalo još mnogo ranije da dođe do smjene bivšeg režima, odnosno zašto je današnja parlamentarna većina 2016. ili prije toga trebala da preuzme odgovornost za vođenje Crne Gore”, poručio je Đoković, koji je uputio čestitku ministru Šaranoviću i njegovim saradnicima.

On je ustvrdio da je ulaskom NSD-a u vladu ubrzan pregovarački proces.

Knežević: Ljudi iz ANB-a “filovali” medija da prijeti opasnost od Rusa

Poslanik DNP-a Milan Knežević kazao je da bi po novom kalendaru 31. oktobra trebali da obilježimo godišnjicu smrti Petra I Petrovića Njegoša, osvrnuvši se na spoljnopolitičke odnose.

“Mogli bi da napišemo: “Vladiko i gospodaru, od 1. novembra više nema Rusa u Crnoj Gori”. Neka što više nema Rusa, nego nema ni Crnogoraca. I zbilja kada budemo proslavljali Njegošev rođendan 13. novembra imaćemo čime da se pohvalimo. Naš vladika koji je hirotonisan u Sankt Peterburgu je kroz sve ove stihove koje je napisao potpuno poništen uvođenjem viza za ruske državljane”, naveo je on.

Zato, kako je dodao, i ne čudi akcija ANB-a od prije nekoliko dana, koja je, kako je rekao, trebalo da dodatno osnaži naglašenu rusofobiju koju ova vlada sprovodi.

“Odmah su svi mediji objavili da je uhapšena grupa koja treba da sprovede hibridni rat u maloj Crnoj Gori, da nikom u svijetu nije uspjelo da ih uhapsi bez Crnoj Gori… Vodile su se rasprave kako su ušli u Crnu Goru, ko ih je locirao, kako su otkriveni. Govorilo se o 10 miliona dolara, raspisanoj potjernici, potraživanju od strane CIA-e, FBI-a, Mosada… A onda su poslije nekoliko sati ljudi su protjerani iz Crne Gore na godinu dana. E takva je svaka rabota ANB-a ili bolje da je nazovemo SOA, jer je to filijala hrvatske i podružnica britanske obavještajne službe.”

On je rekao da su protjerani Rusi iz BiH sa pasošima ušli u našu zemlju, boravili u njoj par dana, platili hotelski smještaj. Jedan od novinara, kako je kazao, čak je i dva dana ranije najavio da će doći u Crnu Goru.

“Ali je zato napravljena takva hajka da sam ja mislio da je u najmanju ruku GRU poslao desantne jedinice da okupiraju crnogorsko primorje, kako Crna Gora ne bi mogla da uđe u EU. I ko će sada da snosi odgovornost od ovih ljudi iz ANB-a koji su “filovali” medije i lagali javnost da nam prijeti opasnost od Rusa i hibridnog uticaja? Da li će iko iz ANB-a da se oglasi i da se makar izvini zbog toga?”, upitao je Knežević.

Podsjetio je i na izjavu ruskog zvaničnika Dimitrija Medvedeva, koji je istog dana najavio recipročne mjere.

“E dobro ste napravili to gospodo iz ANB-a, na način što ste nas do srži i do kosti posvađali sa našim tradicionalnim saveznikom i bratskom državom Rusijom, samo zato što vam je neko naredio. Sad imamo uvedene vize za Rusiju, ko će da odgovara sad zbog toga? Naravno, neće da odgovara niko jer ćemo da obezbjeđujemo privremeni boravak za ljude iz EU. A ko će to kod nas iz EU da dođe da radi i da uloži 250 hiljada eura ili dolara? Uništili ste turističku sezonu za 2027. tjerajući ovo malo Rusa što je ostalo”, poručio je on.

Podsjetio je i na zabranu ulaska u Crnu Goru srpskom biznismenu Davoru Macuri.

“Javno optužujem Ivicu Janovića da stoji iza ovoga i da štiti protivničke banke u Crnoj Gori kojima smeta širenje uticaja Alta banke u ovoj državi. Javno ga optužujem i neka izađe ovdje i kaže kakva je opasnost Davor Macura i šta je uradio da bi ugrozio nacionalnu bezbjednost? To je sramota. I poslije se čudite što Srbija uvodi recipročne mjere. Protjerali ste 70 ljudi iz Tivta i onda se čudite, a onda ste protjerali i direktora banke koji ovdje posluje legalno. Zašto onda ne zatvorite banku? Kakva je ovo rusofobija i srbofobija na dnevnom nivou?”, upitao je poslanik DNP-a.

Šef poslaničkog kluba Demokrata, Boris Bogdanović kazao je da danas nastavljamo da ugrađujemo evropske standarde i pravila u naše nacionalno zakonodavstvo.

“Koračamo ka završnici pregovaračkog procesa i kucamo na evropska vrata. Građani Crne Gore očekuju da kroz njih uđemo, ali očekuju i da im pošteno i otvoreno kažemo ko je kriv što se ovoliko dugo čekalo. A čekali smo godinama – sedam godina i nula zatvorenih poglavlja, sedam godina zastoja i blokade. Gospodo iz bivšeg režima, nakon toliko godina procesa ostavili ste nam svega tri privremeno zatvorena poglavlja. Sad ih je 21, sedam puta više. I vi biste sad da nam držite predavanja o evropskom putu. Prvo položite račun građanima Crne Gore”, poručio je Bogdanović.

Bojović: Srbi su veći stranci od svih drugih stranaca

Vladislav Bojović (DNP) u osvrtu na Zakon na strancima rekao je da će partija kojoj pripada nastaviti da istrajava na zahtjevu da se konačno reguliše pitanje dvojnog državljanstva kada su u pitanju Srbi u Crnoj Gori.

“Dok vidimo da se u Crnoj Gori nastavlja da gradi kultura zaborava, a ne kultura sjećanja na srpske žrtve u ratovima devedesetih. Dok vidimo da se grubo ignorišu samo srpske žrtve kao da one nisu postojale i dok se srpski narod pokušava lažno predstaviti kao genocidni i zločinački narod, dok se i nakon 3o. avgusta 2020. godine nastavlja besramni pokušaj revizije istorije, dok se udovoljava Hrvatima do nivoa besprizornog samoponiženja, dok se dešava veleizdaja na način što je prije neku noć stvoren osnov za promjenu imena bazena u Kotoru po nalogu i direktivi Hrvatske, Srbi koji bi da dobiju dvojno državljanstvo ne mogu da ostvare osnovna prava – čak ni pravo da dobiju radnu dozvolu. Oni ne traže pravo glasa. Mnogi od njih samo traže radnu dozvolu, da se vrate u Crnu Gori i da rade u Crnoj Gori. Oni u ovom trenutku, ukoliko se ne odreknu svih prava u Srbiji, ne mogu da dobiju čak ni radnu dozvolu. Da ne govorim o drugim pravima koja im se uskraćuju”, naveo je on.

Srbi su, kako je ocijenio, u ovom trenutku većio stranci od svih drugih stranaca koji dolaze u našu zemlju i naseljavaju se u njoj.

“Vidimo da se nižu ustavne promjene, jedna za drugom, za šta niko ne može da kaže da je uobičajena pojava u političkom životu jedne države. Ali zato u tom nizu promjena nema srpskog jezika kao službenog. Nema ni ispunjavanja očekivanja svih onih govornika srpskog jezika koji žele da prestanu da budu diskriminisani. Nema ni iniciajtive za dvojno državljanstvo i vidimo da većina nema volju da se na dnevni red stavi ovo pitanje. Zašto? Cilj je da se sve anti-srpske tekovine Mila Đukanovića zadrže i ostanu na snazi”, ocijenio je Bojović.

“Više u ovom trenutku imaju oni iz Azerbejdžana, Turske i Nepala, nego što prava imaju Srbi u ovoj državi”, upozorio je Bojović.

On je predstavnike većine upitao zašto se ovo pitanje ne stavlja na dnevni red i da li neko vrši pritisak na njih.

Nakon završeno pretresa, predsjedavajuća Anđela Vojinović kazala je da će se poslanici o ovim tačkama izjasniti naknadno. Potom je uslijedila pauza u zasijedanju.