Takav pristup, kako kaže, nije odbrana demokratije, već opasan pokušaj da se sloboda govora ograniči prema mjeri pojedinaca koji sebe očigledno smatraju jedinim pozvanim da određuju šta je dozvoljeno reći.
“Ako gospođa Gorjanc Prelević već insistira na takvoj logici, onda bi trebala pozvati da se ista mjerila moraju primijeniti i na svih 41 poslanika koji su podržali stav Milana Kneževića prilikom glasanja toga dana. A posebno je porazno kada lekcije o ljudskim pravima dijele oni čija javna angažovanost ostavlja utisak da ne zaslužuju sve žrtve jednaku pažnju”, rekla je ona.
S toga, kako navodi, poručuje gospođi Gorjanc Prelević da srpski narod nije narod drugog reda, njegove žrtve nisu manje vrijedne, a bol njegovih porodica nije manje važna samo zato što se ne uklapa u njene političke i ideološke obrasce.
“Ćutanje o srpskim žrtvama, uz istovremenu glasnu podjelu moralnih lekcija drugima, ozbiljno dovodi u pitanje ozbiljnost i dosljednost njenog javnog djelovanja. Tako da ona kao izvršna direktorica Akcije za ljudska prava, mora biti svjesna da funkcija koju obavlja ne predstavlja potvrdu njene moralne nepogrešivosti”, navodi ona.
A, kako dodaje, znamo i da Tea Gorjanc Prelević mora da se dokazuje upravo onima od kojih njena organizacija dobija grantove, dok istovremeno svojim stavomima javno se ruga stradanju srpskog naroda i njegovih porodica. Zato bi umjesto što drugima dijeli moralne lekcije, trebalo da pogleda sopstveno djelovanje jer ako nije do sada naučila trebalo bi da nauči da ljudska prava nisu i ne smiju biti grantovska obaveza prema donatorima.
“Zato joj poručujemo da prestane da se postavlja kao vrhovni arbitar demokratije, istorije i morala u Crnoj Gori. Niko nema pravo da sebi prisvaja monopol na istinu, da određuje čije su žrtve dostojne pomena i da slobodu govora priznaje samo onima koji zastupaju stavove prihvatljive njenim ideološkim istomišljenicima. DNP neće ćutati pred pokušajima da se sloboda govora pretvori u privilegiju podobnih, a institucije u sredstvo političkog pritiska. Nećemo prihvatiti da se srpskom narodu osporava pravo na dostojanstvo, istorijsko pamćenje i sjećanje na naše heroje i žrtve”, zaključuje ona.
