Kako su saopštili iz parlamenta, cilj projekta je upoznavanje studenata sa radom najvišeg zakonodavnog doma, jačanje političke pismenosti mladih, unapređenje demokratske kulture i podsticanje aktivnog učešća studenata u procesima donošenja odluka.

Oko 220 studenata imalo je priliku da razgovara sa potpredsjednicima Skupštine i poslanicima o temama koje su im od značaja: studentskom servisu i zapošljavanju studenata, mentalnom zdravlju studenata, studentskom aktivizmu, vannastavnim aktivnostima, kao i Predlogu zakona o zaštiti djece u digitalnom prostoru.

U prvoj grupi, o temama studentskog servisa i studentskog zapošljavanja, Predlogu zakona o zaštiti djece u digitalnom prostoru i ulozi Skupštine, studentima su se obratili potpredsjednik Skupštine Crne Gore, Nikolla Camaj, kao i poslanica Jelena Nedović i poslanik Uglješa Urošević.

“Obraćajući se studentima, potpredsjednik Camaj poručio je da je Skupština prostor u kojem se čuju različita mišljenja, vode rasprave od javnog interesa i traže kompromisi u korist građana, te da demokratija podrazumijeva i učešće u kreiranju društva, a ne samo biranje predstavnika. Studente je podstakao da budu radoznali, informisani i da postavljaju pitanja, a formiranje Odbora za mlade ocijenio je kao dodatnu priliku za bolju budućnost kako njih samih, tako i države. Poslanica Nedović istakla je da mladi nisu samo budućnost, već i sadašnjost društva. Naglasila je da je obaveza institucija da im otvore svoja vrata, te da mladi ne smiju da dozvole da ih neko ubijedi da se njihov glas ne računa ili ne treba čuti. Izrazila je interesovanje za njihov svakodnevni studentski život i izazove sa kojima se suočavaju. Poslanik Urošević ima očekivanje da će neko od studenata u narednim godinama zauzeti mjesto u poslaničkim klupama i poručio da studenti treba da budu dio društvenih i političkih procesa”, navodi se u saopštenju

Studentski ombudsman Univerziteta Crne Gore, Maša Jovanović, u ime Studentskog parlamenta i studenata, ukazala je na potrebu da studenti tokom studija imaju stvarnu mogućnost da zarade i steknu iskustvo bez posljedica na svoje studije i obaveze.

“Istakla je da su im potrebni fleksibilnost, jasna pravila, zaštita i sigurna isplata, a poslodavcima jednostavan način da pronađu radnike, te da se kao ključni kriterijumi ovdje nameću zaštita studenata, osnivanje fonda za unapređenje sistema obavljanja studentskih poslova i korist za same poslodavce”, dodaje se.

U diskusiji, razgovaralo se o novim zakonskim mjerama i mehanizmima kontrole u Predlogu zakona o zaštiti djece u digitalnom prostoru.

“Poručeno je da je cilj da se, u skladu sa očekivanjima Evropske unije, zaštite djeca od zloupotreba i anonimnih prijetnji. Naglašeno je da zakon mora povući jasnu granicu između slobode govora i protivpravne zloupotrebe identiteta, kao i da se ovaj problem, naročito u kontekstu vještačke inteligencije, ne odnosi samo na djecu već na sve građane, posebno žene u današnjem društvu”, istakli su iz Skupštine.

Studenti su otvorili pitanja o tome na koji način Skupština može da doprinese usvajanju i realizaciji zakona o studentskim poslovima i fondovima. Poslanici su ocijenili da ova inicijativa predstavlja korak ka boljim uslovima za studente, uz podsjećanje na već usvojene izmjene Zakona o visokom obrazovanju, te da studentski rad može biti dodatni motiv za sticanje radnog iskustva i veza između poslodavaca i univerziteta.

“Razgovaralo se i o tome kako obezbijediti da studentsko zapošljavanje ne postane mehanizam za nepoštovanje radničkih prava, uz poruku da je cilj stvoriti uslove u kojima mladi mogu da žive, rade i ostanu u Crnoj Gori. Pored toga, otvorena su i pitanja o dodatnim modelima podrške studentima”, dodaje se.

U drugoj grupi, o Predlogu zakona o zaštiti djece u digitalnom prostoru, ulozi Skupštine, mentalnom zdravlju studenata, studentskom aktivizmu i vannastavnim aktivnostima, sa studentima su razgovarali poslanici Dejan Đurović, Zoran Mikić i Vladimir Bakrač.

“Poslanik Đurović je poručio da je Skupština Crne Gore na ovaj način, po prvi put, otvorila vrata studentima kako bi se aktivno uključili i postavljali pitanja, te istakao da su studenti i profesori avangarda društva i da se od njih to očekuje, a da je želja poslanika da mladi ostanu u Crnoj Gori, uz poseban akcenat na značaj podrške studenata u procesu evropskih integracija. Poslanik Mikić je pokazao posebno razumijevanje za studentska pitanja. Takođe, istakao je da je ovaj projekat važno nastaviti i narednih godina, te da studenti mogu najviše doprinijeti radu na Predlogu zakona o zaštiti djece u digitalnom prostoru. Poslanik Vladimir Bakrač je imao konkretne predloge za unapređenje studentskog života i naglasio je da je ovo prvi put da studenti aktivno učestvuju u radu parlamenta, uz nadu da će to postati pravilo, a ne izuzetak. Ukazao je na konkretne podatke o prekomjernoj upotrebi društvenih mreža od strane djece i mladih ljudi, naglašavajući da je u svemu potrebno pronaći adekvatnu mjeru. Prisutnima se obratio i poslanik Andrija Nikolić, izrazivši zadovoljstvo što među studentima vidi hrabrost i spremnost da učestvuju u diskusiji, uz poruku studentima da se zauzmu za ono u što vjeruju”, navodi se u saopštenju.

Student povjerenik Medicinskog fakulteta, Vladimir Grujić, ukazao je da je studentski period, za mnoge mlade, vrijeme velikih promjena, praćenih finansijskim pritiscima i stresom, te da studenti pomoć za mentalno zdravlje rijetko traže zbog troškova, opterećenosti javnog zdravstvenog sistema i stigme. Predloženo je osnivanje studentskog psihološkog savjetovališta, uz mogućnost onlajn sesija, kao i studentske ambulante i studentskog kluba za mentalno zdravlje.

“U diskusiji su otvorena pitanja o alternativama za djecu u slučaju ograničavanja digitalnog pristupa, zaštiti podataka korišćenih za verifikaciju starosne dobi na društvenim mrežama, mjerama za prevenciju stresa i sagorijevanja studenata u ispitnim rokovima, primjeni zakona u praksi, prepoznavanju studentskog aktivizma, organizovanju radionica za edukaciju djece o bezbjednom korišćenju društvenih mreža, kao i o predstavljanju romske zajednice i njihovih potreba u Skupštini Crne Gore”, stoji u saopštenju.

U trećoj grupi, na iste teme, studentima su se obratili potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović i poslanica Bojana Pićan.

“Potpredsjednik Pejović izrazio je zadovoljstvo što mladi imaju priliku da upoznaju rad Skupštine i predlože izmjene, uz nadu da će ovakvi susreti postati češći. Posebno se osvrnuo na digitalno nasilje i zaštitu djece na internetu, naglasivši da dijete treba da zna kome može da se obrati i da je odgovornost Skupštine da pažljivo razmotri rješenja, sasluša stručnjake i prati primjenu zakona. Poslanica Pićan istakla je da se društvo sve češće udaljava od vrijednosti čojstva i empatije, što je posebno vidljivo na društvenim mrežama. Naglasila je da tehnologija nije ni dobra ni loša sama po sebi, već je važno kako se koristi, te da su društvene mreže usko povezane sa mentalnim zdravljem i vaspitanjem djece.”

Prisutnima se obratio i generalni sekretar Skupštine Crne Gore, Boban Stanišić, koji je govorio o aktuelnim temama iz perspektive službe Skupštine, koja ostaje iza kamera i istakao važnost ranog uključivanja mladih u politiku i proces donošenja odluka u demokratskom društvu.

“Student povjerenik Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Vuk Radusinović, ukazao je da iskustvo stečeno kroz volonterski rad, sportske i kulturne aktivnosti još uvijek nije formalno priznato i da nije vidljivo na akademskom profilu studenata. Naveo je da klubovi predloženi od strane studenata treba da djeluju u okviru Studentskog parlamenta, sa ciljem podsticanja aktivizma i saradnje, te pozvao mlade da se uključe, a institucije da ih podrže u ovoj inicijativi”, dodaje se.

U diskusiji su otvorena pitanja o izazovima u onlajn prostoru, te mogućnostima za njihovo rješavanje. Razgovaralo se i o podršci roditeljima koji se u onlajn okruženju oslanjaju na pomoć djece, zaštiti ličnih podataka pri provjeri uzrasta i kontroli sadržaja, te da li institucije pružaju dovoljno prostora mladima da se aktiviraju, na koji način mladi mogu ostvariti veći uticaj na javne politike, a da njihovo učešće ne ostane samo formalno.

“Bilo je riječi i o tome na koji način će država podsticati poslodavce i javnu upravu da priznaju vannastavne aktivnosti upisane u dodatak diplomi. Poslanici su studente uputili da u predstojećem periodu uspostave neposredniju saradnju sa Odborom za mlade, koji će, kao stalno radno tijelo Skupštine, posebnu pažnju obratiti na njihove probleme”, naveli su iz Skupštine.

Nakon dijaloga, studenti su imali priliku da obiđu zgradu Skupštine Crne Gore.

Kako su najavili iz parlamenta, aktivnosti u sklopu projekta se nastavljaju u ponedjeljak, 19. oktobra, kada će studenti u simuliranim uslovima preuzeti uloge poslanika. Događaj će svečano otvoriti predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić, i generalni sekretar Skupštine, Boban Stanišić, a prisutnima će se obratiti i predstavnik/ca Studentskog parlamenta. Radni dio programa obuhvatiće simulaciju zakonodavnog procesa na primjeru Predloga zakona o zaštiti djece u digitalnom prostoru, a događaj će biti zaključen evaluacijom i uručivanjem sertifikata učesnicima.

“Ovim projektom Skupština Crne Gore nastavlja da potvrđuje svoju posvećenost otvorenom i transparentnom radu i aktivno doprinosi stvaranju demokratskog društva zasnovanog na međusobnom povjerenju. Spremnošću da studentima omogući neposredni razgovor sa poslanicima i iskustvo u zakonodavnom procesu, Skupština nastoji da mladima približi instituciju, ojača njihovo povjerenje u demokratske procese i podstakne ih da aktivno učestvuju u javnom životu i donošenju odluka koje oblikuju društvo u kojem žive”, zaključuje se u saopštenju.