Radunović je kazao da ministri iz Nove srpske demokratije (NSD) na sjednici Vlade nijesu podržali odluku koja se odnosi na spomen-ploču u Morinju. Kako najavljuje, izgradnja stambenih objekata na Veljem brdu počeće u decembru, dok se prva useljenja očekuju do kraja naredne godine.
Objašnjava da je građevinska dozvola za izgradnju bulevara već izdata i da su građevinske mašine na terenu, dok će konkurs za kupovinu stanova biti raspisan početkom 2027. godine. Ministar Radunović kazao je da nije glasao za zaključke Vlade koji se odnose na plažu u Baošićima jer smatra da se pitanje već izdate građevinske dozvole mora rješavati u skladu sa zakonom. Upozorio je da bi nezakonito poništavanje dozvole moglo dovesti do odštetnih zahtjeva investitora koji bi se mjerili desetinama miliona eura.
Radunović je pozdravio odluku Skupštine Crne Gore da dvotrećinskom većinom usvoji ustavne izmjene neophodne za nastavak evropskih integracija.
„Mislim da je ovim crnogorski parlament praktično završio ono što je bilo do njega. Kada su u pitanju evropske integracije, sada nam ostaje još diplomatija. Ne samo kada je u pitanju odnos Hrvatske prema našem pristupanju, nego i sa svim drugim parlamentima, prvenstveno jer parlamenti treba da ratifikuju ugovor o pristupanju“, kazao je Radunović.
On je ocijenio da odnosi sa Hrvatskom predstavljaju jedan od najvećih izazova na evropskom putu Crne Gore.
„Ostaje taj veliki problem, činjenica da Hrvatska, koliko god mi tražili neki ljepši izraz, praktično ucjenjuje Crnu Goru i želi da riješi neka svoja pitanja. Ima, naravno, pitanja o kojima zaista treba razgovarati, koja imaju smisla i mogu biti predmet sporenja. Ali ima i nekih koja su, na neki način, vid iživljavanja nad Crnom Gorom i ponižavanja. Tako da je vrlo delikatno kako riješiti te probleme“, rekao je Radunović.
Govoreći o odlukama Vlade koje se odnose na spomen-ploču u Morinju i naziv bazena u Kotoru, Radunović je potvrdio da nije podržao odluku koja se tiče ploče.
„Što se tiče ploče, izdvojio sam mišljenje. Nijesam samo ja, nego i svi ministri iz Nove srpske demokratije, svi ministri iz Demokrata i SNP-a, čini mi se“, naveo je Radunović.
Istakao je da bi, da nije ozbiljnosti trenutne situacije u kojoj se Crna Gora nalazi, bio protiv i promjene naziva kotorskog bazena.
„Pravo da vam kažem, da ne znam kakva je ozbiljna situacija pred nama, bio bih protiv i ovog dijela koji se tiče bazena, jer smatram da je to potpuno neutemeljeno. Kada vam neko traži nešto na bazi navodnih činjenica koje prethodno nije provjerio, to je problem. Protiv pokojnog Gopčevića nikada nije pokrenut nikakav postupak, ne postoje nikakva svjedočenja koja bi govorila o njemu na način kako se to sada predstavlja“, kazao je Radunović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora želi da zadrži dobre susjedske odnose, ali to ne zavisi samo od nje.
„Na neki način, pored želje da zadržimo dobre susjedske odnose, ipak je ovo jedna vrsta ucjenjivanja. Te dvije stvari nekako smo riješili, a za ovo ostalo vidjećemo“, rekao je ministar.
Radunović je posebno ukazao na neriješeno pitanje Prevlake i razgraničenja između Crne Gore i Hrvatske na kopnu i moru.
„Najvažnija stvar je, naravno, Prevlaka i razgraničenje, i na kopnu i na moru. Podsjetiću građane Crne Gore da je prije petnaestak godina ta zona bila proglašena neutralnom, da su Ujedinjene nacije poslale svoje posmatrače i da se na Prevlaci vijorila zastava Ujedinjenih nacija. Postojao je plan da Crna Gora i Hrvatska tamo zajedno razvijaju turističku oblast, na zadovoljstvo svih“, kazao je Radunović.
On tvrdi da je Hrvatska u međuvremenu uklonila zastavu Ujedinjenih nacija i postavila svoju, smatrajući pitanje Prevlake riješenim.
„U jednom momentu Hrvati su skinuli zastavu Ujedinjenih nacija, postavili hrvatsku i sada kažu da je za njih to riješeno pitanje. Za nas, nažalost, nije. Problem je što smo toliko godina imali vlast koju to uopšte nije zanimalo“, naveo je Radunović.
Ocijenio je da crnogorska diplomatija sada mora da uloži mnogo više napora u rješavanje otvorenih pitanja.
„Naša diplomatija moraće stvarno dobro da se potrudi, ne kao do sada. Ne samo da otaljavamo posao, nego da se uhvatimo u koštac s problemom i pokušamo da ga riješimo“, poručio je Radunović.
Govoreći o spomen-ploči u Morinju, Radunović je kritikovao nekadašnje ministre Ranka Krivokapića i Raška Konjevića, koje smatra odgovornim za njeno postavljanje.
On je iznio tvrdnju da u Morinju niko nije izgubio život niti zadobio teške fizičke povrede, istovremeno priznajući da je bilo psihičkog i fizičkog maltretiranja zatočenika.
„Tamo niko nije izgubio život, tamo nikome nije prst slomljen. Bilo je, naravno, maltretiranja, vjerovatno i psihičkog i fizičkog, koje svi doživljavamo kao nešto što se očekuje u nekom logoru, ali na najblažem mogućem nivou, kada su logori u pitanju, posebno na Balkanu“, kazao je Radunović.
On je kritikovao i obilježavanje stradanja zatočenika, ocjenjujući da je način na koji je predstavljeno ono što se dogodilo u Morinju posljedica političkih odluka tadašnjih crnogorskih zvaničnika.
„Hrvate razumijem jer su imali sa crnogorske strane saradnike, neću reći sagovornike, nego saradnike, mislim na gospodina Ranka Krivokapića, koji su napisali ono na tabli što je odgovaralo hrvatskoj politici tog momenta, ne brinući uopšte o obrazu Crne Gore“, rekao je Radunović.
Radunović je podržao inicijativu za obeštećenje porodica žrtava logora Lora u Splitu, koju je ponovo pokrenuo potpredsjednik Vlade Budimir Aleksić.
Na pitanje da li je pravedno da Crna Gora plaća odštetu za zločine počinjene na teritoriji Hrvatske, Radunović je odgovorio da to nije pravedno, ali da država mora voditi računa o svojim građanima.
„Naravno da nije pošteno, ali mi smo ti koji moramo da vodimo računa o svojim građanima, o onima koji su poginuli i njihovim porodicama. Ukoliko nemamo mogućnosti, nemamo načina da natjeramo onoga ko je izvršio taj zločin da plati, te porodice moraju biti obeštećene. I bolje da ih obeštetimo mi“, kazao je Radunović.
Dodao je da država ima obavezu prema porodicama onih koji se nijesu vratili iz zarobljeništva, ali i prema preživjelima.
„Ako ćemo da obeštetimo neke kojima, kao što rekoh, nije ni prst slomljen, onda bi bio red da makar obeštetimo i naše ljude koji se nikada nijesu vratili, ili one koji su se vratili i svjedočili najstrašnijim zvjerstvima kroz koja su prošli“, zaključio je Radunović.











