Prema njegovim riječima, ovo nije samo pitanje jednog objekta i jedne porodice, već pitanje ljudskog dostojanstva, prava na dom, jednakosti pred zakonom i odnosa institucija prema romskoj zajednici u Crnoj Gori.
“Prema informacijama kojima raspolažemo, riječ je o objektu koji se nalazi u postupku legalizacije, dok lica koja su danas došla da izvrše rušenje, prema navodima, nijesu imala kod sebe nalog niti rješenje o rušenju. Ukoliko se ove informacije potvrde, postavlja se ozbiljno pitanje na osnovu čega je postupano i da li su ispoštovane sve zakonske procedure i prava građanina”, naveo je Šaljaj.
Kako ne istakao, Romski savjet javno pita gradonačelnika Glavnog grada Podgorice, gospodina Sašu Mujovića: da li je upoznat sa ovim slučajem i da li zna na osnovu kojih odluka se ruše objekti pripadnika romske zajednice?
“Ko je naredio rušenje objekta Emira Rizvanaja? Na osnovu kojeg pravnog akta je postupano? Kako je moguće da lica koja su došla da sprovedu rušenje, prema dostupnim informacijama, nijesu imala kod sebe odgovarajući nalog i rješenje?”, pitao Šaljaj.
Kako je ukazao, psebno zabrinjava činjenica da se radi o objektu koji je u postupku legalizacije.
“Zahtijevamo da nadležni organi hitno razjasne pravni osnov postupanja, utvrde da li su ispunjeni zakonski uslovi za rušenje i javnosti pruže jasne odgovore”, poručio je on.
Naglasio je da dodatno zabrinjavaju navodi o različitom postupanju prema pripadnicima romske i većinske zajednice.
“Ukoliko se u uporedivim slučajevima primjenjuju različiti kriterijumi, onda se s pravom postavlja pitanje da li svi građani Podgorice imaju jednaku zaštitu pred zakonom ili se pripadnici romske zajednice suočavaju sa drugačijim i strožim postupanjem.
Zato postavljamo pitanje koje nadležni više ne smiju ignorisati: da li je ovo sistematska nepravda prema romskoj zajednici i da li postupci koji dovode do uklanjanja domova Roma na Kakarickoj gori predstavljaju oblik etnički selektivnog postupanja? Da li se ovakvim postupanjem otvara pitanje mogućeg progona, pa čak i etničkog čišćenja jedne zajednice?”, upitao je on.
Kako je naveo, u Romskom savjetu svjesni su ozbiljnosti ovih pojmova i ne prejudiciraju zaključke prije utvrđivanja svih činjenica.
“Međutim, jednako tako smatramo da se na svaku sumnju u diskriminaciju, selektivnu primjenu zakona i ugrožavanje prava jedne etničke zajednice mora odgovoriti hitno, transparentno i odgovorno. Nijedna institucija ne smije zatvarati oči pred činjenicama koje mogu ukazivati na ozbiljno ugrožavanje prava građana”, upozorio je Šaljaj.
Romski savjet Crne Gore, kako je naveo, nadležnima upuće sljedeće zahtijeve:
* Hitno i transparentno utvrđivanje svih okolnosti rušenja objekta Emira Rizvanaja na Kakarickoj gori.
* Javno izjašnjenje gradonačelnika Saše Mujovića o tome da li je upoznat sa ovim slučajem i kakvu odgovornost snose nadležne gradske službe.
* Provjeru zakonitosti postupka, uključujući postojanje i dostupnost naloga i rješenja o rušenju, kao i status objekta u postupku legalizacije.
* Ispitivanje navoda o različitom postupanju prema pripadnicima romske i većinske zajednice.
* Preduzimanje konkretnih mjera radi sprečavanja diskriminacije i obezbjeđivanja jednake zaštite prava svih građana.
Šaljaj ističe da romska zajednica ne traži privilegije, već jednakost, pravdu, poštovanje zakona i dostojanstvo.
“Ne prihvatamo da se prema pripadnicima romske zajednice postupa proizvoljno, niti da se njihova prava dovode u pitanje zbog njihove nacionalne pripadnosti. Svaki građanin ima pravo na pravnu sigurnost, a svaki postupak državnih i lokalnih organa mora biti zasnovan na zakonu i sproveden uz poštovanje propisanih procedura”, naveo je on.
Ispred Romskog savjeta pozvao je gradonačelnika Glavnog grada i sve nadležne institucije da se bez odlaganja izjasne o ovom slučaju. Kako poručuje, ćutanje nije odgovor, a građani imaju pravo da znaju ko donosi odluke koje direktno utiču na njihove živote i domove.
“Romski savjet Crne Gore nastaviće da prati ovaj slučaj i zahtijevaće odgovornost ukoliko se utvrde nezakonitosti ili diskriminacija. Zaštita prava romske zajednice nije pitanje dobre volje, već obaveza svih institucija koje su dužne da obezbijede jednakost i pravdu za svakog građanina”, zaključio je Šaljaj.











