Ovogodišnja vakcina protiv gripa je trovalentna i inaktivisana, a njen sastav obuhvata dva soja virusa gripa tipa A i jedan soj tipa B. Kako je objasnila Marinković, sastav se određuje u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, koja tokom godine prati kretanje virusa i daje smjernice proizvođačima.

„Ove godine je specifična situacija jer su u sastav vakcine ušla sva tri nova soja, tako da je proizvodnja bila otežana i malo odložena. Međutim, uspjeli smo da na vrijeme proizvedemo dovoljnu količinu vakcina“, rekla je Marinković.

U tome su, kako je navela, pomogli saradnja sa Institutom za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, kao i podrška Ministarstva zdravlja i Agencije za ljekove i medicinska sredstva Srbije.

Ko bi trebalo da primi vakcinu protiv gripa?
Marinković je istakla da se vakcinacija posebno preporučuje osobama starijim od 65 godina, ljudima sa hroničnim bolestima, dijabetesom i oslabljenim imunološkim sistemom, kao i osobama koje borave u kolektivnim smještajima, uključujući gerontološke centre. Među grupama kojima se savjetuje imunizacija su i zdravstveni radnici, kao i trudnice.

Prema njenim riječima, vakcina protiv gripa bezbjedna je i za trudnice, ali je prije vakcinacije potrebno obaviti pregled i dobiti procjenu ljekara. Ukoliko osoba u tom trenutku ima visoku temperaturu ili akutnu bolest, vakcinacija se odlaže do oporavka.

“I trudnice spadaju takođe u jedan vid rizične grupe. Prosto, da ne bi oslabile svoj imunitet, trebalo bi da prime vakcinu. Ona nije štetna za trudnice, bezbjedno je primiti vakcinu”, rekla je ona.

Direktorka „Torlaka“ naglasila je da vakcina ne mora u svakom slučaju da spriječi infekciju, jer zaštita zavisi i od imunološkog odgovora pojedinca, ali može da ublaži simptome bolesti.

„Virus gripa može da dovede do ozbiljnih poteškoća i posljedica, posebno kod rizičnih grupa“, upozorila je Marinković.

Kako se provjeravaju kvalitet i bezbjednost vakcina?
Govoreći o nepovjerenju dijela građana prema vakcinama, uključujući dileme o tome da li bi više vjerovati domaćim ili stranim proizvođačima, Marinković je navela da se domaća vakcina „TorvaxFlu“ proizvodi prema standardima dobre proizvođačke prakse (GMP), uz primjenu propisanih procedura i protokola.

Kvalitet vakcine provjerava i Agencija za ljekove i medicinska sredstva Srbije prije nego što se ona pusti u promet. Marinković je podsjetila i na dugogodišnje iskustvo Instituta, koji se približava stogodišnjici postojanja.

Ona je istakla da vakcinacija predstavlja važan dio zaštite javnog zdravlja i pozvala građane da prate zvanični kalendar imunizacije, posebno kada je riječ o vakcinama koje djeca primaju u skladu sa uzrastom.

Govoreći o vakcini protiv kovida 19 i tvrdnjama o mogućim dugoročnim posljedicama, Marinković je rekla da, prema njenim riječima, nema zvaničnih objava koje bi potvrdile da je neka kasnija bolest isključivo posljedica vakcinacije protiv kovida 19.

„Torlak“ razvija kapacitete za mRNA tehnologiju
Jedan od važnih projekata Instituta je transfer mRNA tehnologije, koji se realizuje četiri godine u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i Ministarstvom zdravlja.

Marinković je objasnila da je cilj da Institut ovlada potrebnim znanjem i analitičkim metodama, kao i da razvije osnovu za buduću proizvodnju bioloških terapija i vakcina. Jedan od mogućih pravaca primjene je razvoj personalizovanih terapijskih vakcina za onkološke pacijente.

Prema njenim riječima, u programu transfera tehnologije učestvovalo je 14 institucija iz svijeta, a „Torlak“ je nakon završetka prve faze i evaluacije metoda ostvario rezultate koje je opisala kao najbolje u programu.

„Sada očekujemo drugu fazu, koja će podrazumijevati konkretniju primjenu usvojene mRNA tehnologije“, navela je Marinković.

Ona je dodala da mRNA tehnologija ima potencijal i za razvoj drugih bioloških terapija i vakcina, uključujući one namijenjene nezaraznim i hroničnim bolestima.

Nova laboratorija za ispitivanje visokorizičnih patogena
„Torlak“ je dobio i novu zgradu dijagnostike, u okviru projekta Ministarstva zdravlja i Svjetske banke. U sklopu tog centra nalazi se specijalizovana laboratorija BSL-3, sa trećim nivoom biološke bezbjednosti.

Kako je objasnila Marinković, laboratorija je opremljena za rad sa visokorizičnim patogenima i omogućava njihovo ispitivanje u strogo kontrolisanim uslovima, uz zaštitu zaposlenih i stanovništva.

Prema njenim riječima, takvi kapaciteti omogućavaju bržu reakciju u slučaju pojave sumnje na opasan patogen, kao i pravovremeno sprovođenje mjera za suzbijanje potencijalnih prijetnji po javno zdravlje.

Marinković je navela da u ovom trenutku nema pokazatelja koji bi ukazivali na neposrednu prijetnju nove pandemije, ali je istakla da Institut mora da bude spreman za brzo reagovanje ukoliko se takva opasnost pojavi.

Serum protiv zmijskog ujeda i terapije za alergije
Pored vakcine protiv gripa, „Torlak“ proizvodi serum protiv zmijskog otrova, koji se, prema riječima direktorke, izvozi i može biti djelotvoran ako se primijeni u odgovarajućem vremenskom okviru.

Institut se bavi i dijagnostikom alergija i izradom imunoterapija prilagođenih rezultatima alergoloških analiza. Terapija se priprema na osnovu nalaza, a pacijent dobija šemu primjene i dolazi na periodične kontrole.

Marinković je navela da se imunoterapija koristi kako bi se smanjila preosjetljivost pacijenta na alergene, dok je za procjenu i izbor odgovarajuće terapije potrebno obaviti pregled i analize.

Govoreći o vakcinama koje se nalaze u programu imunizacije, podsjetila je i na značaj BCG vakcine protiv tuberkuloze, kao i vakcina protiv tetanusa i difterije. Za MMR vakcinu, koja štiti od malih boginja, zaušaka i rubeole, navela je da je dio obaveznog kalendara imunizacije, ali da je „Torlak“ ne proizvodi.