Iz ove partije navode, da trobojka nije „uvezeni“ simbol, već dio istorijskog nasljeđa države, te da je potrebno omogućiti da se prema tom nasljeđu odnosimo s dužnim poštovanjem.

“Trobojka nije “uvezeni” simbol, već istorijska realnost i ponos Crne Gore. Ona je bila zvanična narodna zastava po članu 39 Ustava Knjaževine Crne Gore iz 1905. godine, gdje jasno stoji: “Narodne su boje: crvena, plavetna i bijela”, istakli su Božović i Kaluđerović.

Kako dodaju, trobojka je obilježila različite periode crnogorske istorije – od vladavine kralja Nikole, preko antifašističke borbe, do vremena zajedničke jugoslovenske države i uvođenja višestranačkog sistema.

“Imamo li pravo da sve ovo zaboravimo? Mi smatramo da nemamo i zato je naša obaveza da to nasljeđe čuvamo i da omogućimo da se prema njemu odnosimo sa dužnim poštovanjem”, poručuju iz SNP-a.

Kako ističu, pitanje je istorijske trobojke opravdano otvoriti u trenutku kada se u Crnoj Gori razgovara o ustavnim promjenama, izbornom zakonodavstvu i ostvarivanju prava različitih naroda.

“Onima koji postavljaju pitanje da li je vrijeme za ovu temu odgovaramo – uvijek je pravo vrijeme kada treba uraditi pravu stvar”,  navode Božović i Kaluđerović.

Ističu da njihov predlog nije usmjeren protiv važeće državne zastave, već da predstavlja inicijativu za dijalog o očuvanju istorijskog nasljeđa i pronalaženju rješenja koje bi uvažilo različite identitetske i istorijske osjećaje građana.

“SNP ne traži pobjednike i poražene. Mi tražimo dijalog. Tražimo međusobno uvažavanje. Tražimo zakone koji će biti izraz zajedničke volje građana, kako bismo eliminisali trajne društvene podjele”, poručuju.

Iz ove partije navode da bi uvažavanje istorijske trobojke moglo doprinijeti društvu u kojem poštovanje države ne podrazumijeva odricanje od dijela sopstvenog istorijskog nasljeđa.

“Naš cilj je Crna Gora u kojoj niko neće osjećati da mora da se odrekne dijela svog istorijskog nasljeđa da bi poštovao državu u kojoj živi. Uvjereni smo da narodna istorijska trobojka i važeća državna zastava mogu imati svoje mjesto u društvu koje poštuje sopstvenu prošlost, čuva stabilnost i gradi zajedničku evropsku budućnost”, navode Božović i Kaluđerović.

Pozvali su sve političke subjekte da predlog razmotre bez predrasuda, uz ocjenu da je očuvanje istorijskog nasljeđa pitanje poštovanja, a ne podjela.

“To je najmanje što dugujemo građanima Crne Gore, prve naredne članice Evropske unije”, zaključuju oni.