Psihološkinja Burzanović ističe da je međugeneracijski jaz oduvijek prisutan, te da novo vrijeme i ubrzana digitalizacija donose izazove za odnose.

“Imamo osjećaj da se stvara nerazumijevanje. Roditelj ima vrijednosti i načela iz svog perioda, ali treba da prati korake i vrijeme današnjice. Ali, kada govorimo o transgeneracijskim vrijednostima, važno je naglasiti da su lijepi odnosi i lijepe riječi uvijek suština, u kojem god bili vijeku i vremenu. I važno je da mladi to nekako shvate. Radimo na poštovanju drugih, samopoštovanju, razvoju kvalitetnih i lijepih odnosa. Ipak, postoji mogućnost da će mladi drugačije shvatiti pomenutu rečenicu roditelja, u smislu da se ulazi u njihov lični prostor, ali roditelj to nikada ne radi sa pogrešnom namjerom. On to pita iz podrške i brižnosti, samo djeca to nekad drugačije shvate”, ocjenjuje Burzanović.

Prema njenim riječima, takođe je jako važno da svaki konflikt ne treba da znači da treba da stvara zid. Konflikt, kako kaže, nekada može biti i konstruktivan.

“Da shvatimo da smo svi posebni i drugačiji na svoj način, da možemo da imamo različita mišljenja i stavove, ali da nam poštovanja apsolutno nikada ne manjka”, dodaje sagovornica ADRIA televizije.

Sajra Smahović iz Mreže za omladinski aktivizam Crne Gore naglašava da, kada posmatramo odnos na relaciji roditelj – dijete, moramo biti svjesni da postoje velike razlike u okolnostima u kojima mladi odrastaju danas, u odnosu na okolnosti u kojima su odrastali njihovi roditelji.

“U prvom redu, kada su te okolnosti u pitanju, nabrajamo masovnu digitalizaciju koja raste iz dana u dan, društvene mreže i brzu promjenu u društvenim dinamikama. Mladi ljudi, možda zato što su navikli na tu vrstu frekventne promjene, lakše mogu da se adaptiraju svemu što se dešava oko njih. S druge strane, njihovi roditelji možda i ne baš tako – može im biti malo teže i mogu se naći u situaciji da ne razumiju odakle polazi njihovo dijete. I upravo se tu javlja neka vrsta konflikta”, ističe Smahović.

U MOACG, kako navodi, u kontinuitetu se bore za otvoren i javni dijalog, ne samo kada je u pitanju dijalog između mladih i institucija, već i između mladih i njihovog okruženja, što prvenstveno uključuje njihove roditelje.

“Smatramo da se kroz razgovor i stvaranje razumijevanja kao jedne spone između roditelja i djeteta može riješiti veći broj problema”, naglašava Smahović.

Burzanović: Krizni periodi nastaju tokom studija, važno da roditelji budu savjesni

Psihološkinja Burzanović ističe da, kada pričamo o odrasloj djeci, krizni periodi mogu nastati za vrijeme fakulteta i u dvadesetim godinama.

“Tu djeca žive sa roditeljima, opet na neki način finansijski zavise od njih, ali traže da se roditelji ne miješaju u njihov život, izbore i odluke. I onda dolazi do unutrašnjih borbi sa roditeljima i nekako tu treba praviti paralelu kad su roditelji u pitanju. Tokom ranog perioda rasta i razvoja djece, roditelji treba da postave određene temelje, kvalitetne vrijednosti i granice, da djeca osjete podršku i ljubav, da bi se to nastavilo tokom kasnijeg životnog perioda. Jer kada se javi taj jaz i to nerazumijevanje, jako je važna savjesnost roditelja u tim trenucima”, ukazala je Burzanović.

Opšrinije pogledajte u kompletnom snimku gostovanja: