Pistaći sadrže nezasićene masne kiseline i fitosterole koji mogu pomoći u održavanju zdravog nivoa holesterola. Zbog toga se njihova umjerena konzumacija može uklopiti u ishranu koja podržava zdravlje srca.

Osim zdravih masti, dobar su izvor biljnih proteina i vlakana. Ove hranjive materije doprinose osjećaju sitosti, a vlakna pomažu normalnom radu probavnog sistema.

Pistaći sadrže i lutein i zeaksantin, antioksidanse koji se nalaze u mrežnici oka i imaju ulogu u očuvanju zdravlja vida. Tu je i vitamin B6, važan za normalno funkcionisanje nervnog i imunološkog sistema te stvaranje crvenih krvnih zrnaca.

Umjerena količina

Iako su bogati hranjivim materijama, pistaći imaju i značajnu energetsku vrijednost, pa je važno voditi računa o količini. Uobičajena porcija iznosi oko 30 grama, što je približno 45 do 50 pistacija, zavisno od njihove veličine.

Zahvaljujući kombinaciji proteina, vlakana i masti, mogu pomoći da duže ostanemo siti i tako biti koristan dio uravnotežene ishrane. Ipak, same po sebi ne garantuju gubitak kilograma, a ukupan učinak zavisi od cjelokupnih prehrambenih navika.

Oprez pri konzumaciji

Najbolji izbor su neslani pistaći, jer se tako izbjegava dodatni unos soli. Mogu se jesti kao užina ili dodavati u salate, ovsene pahuljice i druga jela.

Osobe koje su alergične na pistaće ili druge orašaste plodove trebalo bi da ih izbjegavaju. Zbog njihove kalorijske vrijednosti preporučuje se umjerenost, posebno ako se prati ukupan dnevni unos energije.

Pistaći mogu biti vrijedan dio raznovrsne ishrane, ali najveću korist donosi kombinacija uravnoteženih obroka i zdravih životnih navika.