Predsjednica je istakla da je prepoznati napredak dodatni podsticaj da započete promjene postanu trajna praksa, naglašavajući da je odgovornost svih pravosudnih institucija da obezbijede zakonito, pravično i efikasno postupanje, uz puno poštovanje nezavisnosti suda.

“Povjerenje građana u pravosuđe obnavlja se dosljednim postupanjem institucija i odlukama koje potvrđuju da se pravo primjenjuje jednako prema svima”, kazala je Pavličić, naglašavajući da će mjerilo uspjeha crnogorskog sudstva biti uvjerenje građana da pravdu mogu ostvariti pred nezavisnim, nepristrasnim, odgovornim i efikasnim sudom.

Osvrćući se na izazove sa kojima se crnogorsko sudstvo suočavalo, uključujući nedostatak sudijskog kadra, dugotrajne institucionalne blokade i narušeno povjerenje javnosti, predsjednica Vrhovnog suda je naglasila da se institucionalna otpornost potvrđuje sposobnošću sudova da i u najzahtjevnijim okolnostima obezbijede pravično i efikasno suđenje.

Istakla je da sudovi moraju imati snagu, nezavisnost i profesionalni integritet da svaki postupak sprovedu do kraja, bez obzira na položaj njegovih učesnika, uz blagovremeno postupanje, kvalitetne i jasno obrazložene odluke i dosljednu zaštitu prava svih učesnika u postupku.

Predstavljajući rezultate rada crnogorskog sudstva u protekle gotovo dvije godine, Pavličić je ukazala na konkretne mjere kojima su unaprijeđeni efikasnost postupanja, kvalitet sudskih odluka, ujednačavanje sudske prakse i transparentnost rada sudova.

“Posebno je izdvojila Jedinstveni program rješavanja starih predmeta, uspostavljanje Operativnog tima za praćenje njegove realizacije i jačanje odgovornosti predsjednika sudova za praćenje zastoja u postupcima. Donošenjem smjernica za upravljanje suđenjem unaprijeđeni su planiranje postupaka, zakazivanje više ročišta unaprijed i sprečavanje neopravdanih odlaganja”, navedeno je u saopštenju.

Govoreći o kvalitetu sudskih odluka, predsjednica Vrhovnog suda podsjetila je na izradu smjernica za izricanje krivičnih sankcija u predmetima teškog i organizovanog kriminala, korupcije i krivičnih djela povezanih sa opojnim drogama, koje pružaju podršku individualizaciji kazni i kvalitetnijem obrazlaganju olakšavajućih i otežavajućih okolnosti.

Kao važan primjer ujednačavanja sudske prakse navela je odluku Vrhovnog suda koja se odnosi na pranje novca kao samostalno krivično djelo, kojom je razjašnjeno da nije neophodno identifikovati konkretno prethodno krivično djelo ukoliko je kriminalno porijeklo imovine dokazano drugim dokazima, uz obavezu dokazivanja svih ostalih obilježja krivičnog djela.

Pavličić je ukazala i na jačanje kapaciteta sudova, povećanje broja sudija u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici, kao i na unapređenje kriterijuma za ocjenjivanje sudija, kojima se veći značaj daje kvalitetu obrazloženja odluka, složenosti predmeta i upravljanju postupkom.

Posebno je istakla razvoj sistema elektronske sudske prakse zasnovanog na vještačkoj inteligenciji, koji su Vrhovni sud i Sudski savjet razvili sopstvenim stručnim kapacitetima. Sistem se već koristi u više crnogorskih sudova kao podrška efikasnijem radu, ujednačavanju sudske prakse i jačanju pravne sigurnosti.

Govoreći o transparentnosti, predsjednica Vrhovnog suda ukazala je na značaj dostupnosti sudskih odluka, objavljivanja rasporeda suđenja i otvorene komunikacije sa medijima, kao važnih preduslova za jačanje povjerenja javnosti u rad pravosuđa.

Istovremeno, naglasila je da puni efekti sprovedenih mjera zahtijevaju vrijeme i dosljednu primjenu, kao i odgovorno postupanje svih učesnika pravosudnog lanca.

“Zakonito pribavljeni dokazi, kvalitetno pripremljene optužbe, aktivno vođenje suđenja i zaštita procesnih prava neophodni su za djelotvorno postupanje u predmetima organizovanog kriminala i korupcije”, predočila je.

Ističući značaj regionalne razmjene iskustava, Pavličić je ocijenila da konkretna rješenja i reforme sprovedene u Crnoj Gori mogu biti korisne i drugim pravosudnim sistemima regiona.

“Nećemo stati. Idemo dalje — sa iskustvom koje smo stekli, rezultatima koji nas obavezuju i jasnom odgovornošću prema građanima Crne Gore”, zaključila je predsjednica Vrhovnog suda.

Regionalna pravosudna konferencija „Od papira do prakse: Kako reforme pravosuđa učiniti djelotvornim u predmetima organizovanog kriminala i korupcije“, organizovana u okviru OEBS-ovog projekta praćenja suđenja na Zapadnom Balkanu, posvećena je djelotvornosti pravosudnog lanca u predmetima organizovanog kriminala i korupcije, sprovođenju reformi u svakodnevnoj praksi, transparentnosti pravosuđa i stvaranju uslova za održive institucionalne promjene.

Konferencija u Budvi okuplja predstavnike sudova, tužilaštava, sudskih i tužilačkih savjeta i ministarstava pravde iz regiona, kao i predstavnike OEBS-a, Evropske unije i međunarodne stručnjake, radi razmjene iskustava i unapređenja pravosudnih reformi.