U tužbi, pred Osnovnim sudom u Podgorici, Angelovski ističe da je bio javni funkcioner i obavljao javnu funkciju zamjenika člana Državne izborne komisije u periodu od 29.12.2020. godine do 17.12.2024. godine. Dodaje da je po osnovu navedene javne funkcije, odnosno po osnovu zakonske obaveze prijavljivanja prihoda i imovine, ASK-u redovno dostavljao godišnje izvještaje o prihodima i imovini za 2020. godinu i 2021. godinu, i to za sebe i suprugu kao člana svog zajedničkog domaćinstva.

„U navedenim izvještajima nalazili su se lični podaci tužioca i člana njegovog domaćinstva, uključujući naročito ime i prezime, JMBG, adresu stanovanja, prebivalište, kontakt podatke, podatke o javnoj funkciji, podatke o prihodima, podatke o pokretnoj i nepokretnoj imovini, podatke o udjelima u pravnim licima, akcijama i hartijama od vrijednosti, depozitima, gotovini, potraživanjima, dugovanjima, podatke o bračnom drugu i druge podatke sadržane u izvještajima o prihodima i imovini“, kaže se u tužbi u koju je portal Gradski.me imao uvid.

Predmet ove tužbe, kako piše u njoj, nije osporavanje zakonske obaveze Angelovskog da Agenciji za sprečavanje korupcije dostavlja izvještaje o prihodima i imovini.

„Predmet tužbe je nezakonit naknadni modalitet obrade tih podataka, odnosno njihovo povjeravanje, činjenje dostupnim i iznošenje privrednom društvu „Prozone“ d.o.o. Novi Sad bez zakonitog pisanog ugovora o obradi, bez prethodne saglasnosti nadzornog organa za iznošenje ličnih podataka iz Crne Gore, bez potpune kontrole nad krugom lica koja su podacima mogla pristupati i bez djelotvornog obavještavanja tužioca o tome ko je, kada, u kom obimu i po kom pravnom osnovu imao pristup njegovim ličnim podacima i podacima članova njegovog domaćinstva“, piše u tužbi.

„Tužilac ne osporava da je tužena imala zakonski osnov da od njega prikuplja izvještaje o prihodima i imovini. Međutim, zakonski osnov za početno prikupljanje podataka ne znači da je tužena bila ovlašćena da te podatke naknadno povjeri inostranom obrađivaču bez ugovora o obradi, bez saglasnosti nadzornog organa, bez evidencije pristupa i bez zakonom propisanih mjera zaštite. Upravo se u tome sastoji nezakonitost koja je predmet ove parnice“, stoji u tužbi.

Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama je rješenjem od 22. decembra 2022. godine odbila prigovor Agencije za sprečavanje korupcije kao neosnovan i zabranila im povjeravanje poslova obrade i iznošenje ličnih podataka iz informacionog sistema prema privrednom društvu „Prozone“ d.o.o. Novi Sad.

„Time je nadzorni organ već formalno utvrdio nezakonitost postupanja tužene, zbog čega se ova tužba ne zasniva na pretpostavci ili apstraktnoj mogućnosti povrede, već na pravno utvrđenom nezakonitom postupanju rukovaoca ličnih podataka“, dodaje se u tužbi.

Podsjećamo, kako su mediji ranije pisali zbog propusta Agencije za sprječavanje korupcije, svi crnogorski funkcioneri su ugroženi jer je uvid u njihove matične brojeve, brojeve telefona, podatke o pokretnoj i nepokretnoj imovini, računima u banci itd. imala firma iz druge države (Prozone – Novi Sad).
Sve je počelo tako što je MANS podnio zahtjev za inspekcijski nadzor ASK-a, kako bi se utvrdilo da li je bilo ko, izuzev njih imao pristup podacima funkcionera.

„MANS je došao do saznanja da je Agencija za sprječavanje korupcije, bazu podataka javnih funkcionera, sa ličnim podacima funkcionera i sa njima povezanih lica proslijedila kompaniji Prozone iz Novog Sada, sa kojoj je zaključen ugovor o nabavci usluge održavanja aolikativnog softvera ASK-a, a sve bez prethodno pribavljene saglasnosti Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama“, navodi se u ranije podnijetoj prijavu protiv ASK-a.

Nedugo zatim, Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) nakon podnošenja prijave, donijela je krajem 2022. godine Rješenje kojim se Agenciji za sprječavanje korupcije zabranjuje povjeravanje poslova obrade i iznošenja ličnih podataka iz informacionog sistema privrednom društvu ,,Prozone” iz Novog Sada, suprotno Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti.

Savjet AZLP-a utvrdio je Rješenjem da je ASK kao rukovalac zbirke ličnih podataka, povjerila poslove obrade, a samim tim otkrila i učinila dostupnim lične podatke javnih funkcionera kao i službenika ASK-a privatnoj firmi iz druge zemlje, bez pisanog ugovora i bez prethodne saglasnosti Agencije kao nadzornog organa, čime je došlo do nezakonite obrade ličnih podataka suprotno članu 10 Zakona, kao i nezakonitog povjeravanja poslova i povrede člana 16 i člana 41 Zakona, a u vezi sa članom 2 stav 1 i članom 4a stav 3 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti.