Druga najveća privreda Evropske unije suočena je s rastućim javnim dugom, visokim budžetskim deficitom i slabim privrednim rastom, dok investitori zahtijevaju sve veće prinose na francuske državne obveznice, navodi Politiko u analizi.

Bivši premijer Mišel Barnije upozorio je da je zemlja „na ivici finansijske krize“ i da vlasti moraju da pošalju jasan signal finansijskim tržištima.

Poslije dva vikenda protesta, tokom kojih su stotine hiljada ljudi izašle na ulice tražeći veće plate nastavnika, obnovu zapuštenih škola i pomoć zbog rasta troškova života, vlasti su uspjele da spriječe ponavljanje razmjera nereda i pljački zabilježenih tokom demonstracija 17. i 18. oktobra, ali nemiri dodatno povećavaju zabrinutost investitora.

Francuski javni dug iznosi oko 3,5 biliona eura, a vlada se suočava s teškoćama u smanjenju budžetskog deficita, pokretanju privrednog rasta i reformi penzionog sistema.

Prijedlog budžeta premijera Sebastijana Lekornija za 2027. godinu već predviđa uštede od 43 milijarde eura, što ostavlja malo prostora za dodatno smanjenje rashoda.

Pritisak na francuske finansije već se odražava na tržištu državnog duga, prenosi B92.

Razlika između prinosa na desetogodišnje francuske i njemačke državne obveznice dostigla je 169 baznih poena na zatvaranju tržišta u petak, dok je prinos na referentne francuske desetogodišnje obveznice prethodnog dana dostigao 5,14 odsto, najviši nivo od 2002. godine.

Bivši italijanski premijer Mario Monti, koji je tokom dužničke krize 2011. godine sproveo mjere štednje i reformu penzionog sistema, upozorio je da se situacija može brzo pogoršati.

U tom periodu razlika između prinosa na italijanske i njemačke desetogodišnje obveznice za nekoliko mjeseci porasla je sa oko 150 na više od 500 baznih poena.

Monti smatra da francuski birači još nijesu dovoljno svjesni rizika od državne dužničke krize, dok politička neizvjesnost dodatno opterećuje tržišta.

Mogućnost da se u drugom krugu predsjedničkih izbora narednog proljeća nađu kandidatkinja krajnje desnice Marin le Pen i lider krajnje ljevice Žan-Lik Melanšon izaziva zabrinutost investitora, jer oboje zagovaraju povećanje javne potrošnje i nižu starosnu granicu za penzionisanje.

Prema anketi objavljenoj prošlog mjeseca, devet od deset Francuza pesimistično je u pogledu budućnosti i smatra da će njihova djeca živjeti lošije od njih.

Ranije ovogodišnje panevropsko istraživanje pokazalo je i da samo polovina francuskih ispitanika osjeća ponos zbog demokratskog sistema, u poređenju s dvije trećine Nijemaca i gotovo 70 odsto Britanaca.

Dodatni problem predstavlja kredibilitet Francuske u Evropskoj uniji.

Zemlja je obećala da će do 2029. godine smanjiti budžetski deficit na tri odsto BDP-a, ali sagovornici Politika smatraju da će taj cilj teško biti ostvaren.

Centristički poslanik i stručnjak za budžetska pitanja Šarl de Kursun ocijenio je da je Francuska izgubila kredibilitet kod evropskih partnera kada je riječ o javnim finansijama.