“Glavni problem u Podgorici jeste preveliki broj automobila. Prema podacima Monstata od 2025. godine imamo registrovanih preko 90 hiljada automobila, od čega je 75 odsto vozila na dizel gorivo, što govori o tome da imamo problem sa opterećenim saobraćajnicama, sa jedne strane, a sa druge strane zagađenjem vazduha“, naveo je za TV Podgorica Stefan Bulatović, iz NVO ,,Biciklo.me“
Dodatni pritisak stvaraju i oni koji svakodnevno u Podgoricu dolaze iz Zete, Tuzi, Danilovgrada i Cetinja zbog posla ili školovanja. Zato rješenje, smatraju u Biciklo.me, treba tražiti u alternativama prevozu.
“Da se okrenemo održivim vidovima prevoza kao što su javni prevoz, upotreba bicikla i pješačenje, jer Podgorica je zaista ravan, kompaktan grad, grad sa velikim brojem sunčanih dana i zaista je šteta da toliko vremena provodimo u automobilima“, kazao je Bulatović.
Da Podgorica još nije u potpunosti prilagođena pješacima, biciklistima i drugim učesnicima u saobraćaju, saglasni su i u Službi glavne gradske arhitektice. U toku je analiza saobraćaja, a novi planski dokumenti trebalo bi da donesu drugačiji odnos prema javnom prostoru.
“Ne u potpunosti. Ima jako dobar kapacitet i mislim da uz nekakve intervencije, a krećući se u pravom smjeru možemo da uradimo dosta i da poboljšamo tu temu. Za sve to su potrebne dodatne analize“, ističe Duška Mačić, glavna gradska arhitektica.
Problem nije samo kako brže provesti automobile kroz grad. Pješacima su potrebni povezani i prohodni trotoari, biciklistima bezbjedne staze, a građanima pouzdan javni prevoz. U Biciklo.me smatraju da ni nedostatak parkinga ne treba posmatrati kao glavni saobraćajni problem, jer grad ne može obezbijediti mjesto za svaki automobil.
“Da vodimo računa o svima i na taj način planiramo saobraćaj – dakle saobraćaj da bude planiran strateški, a ne po mjeri automobila, kao što je to bio slučaj, već da prosto projektujemo saobraćajnice i da grad bude prilagođen prije svega ljudima“, naglasio je Bulatović.
Podgorica zbog ravnog terena i postojećih površina već ima dobre preduslove za pješačenje i vožnju bicikla. Ono što nedostaje jeste bolja povezanost naselja biciklističkim stazama i trotoarima. Cilj najavljenih promjena trebalo bi da bude jednostavan – da građani za svakodnevno putovanje imaju stvaran izbor, a ne da automobil bude jedina praktična opcija.
