U ponedjeljak je vlada Milojka Spajića donijela odluku da vrati punu akcizu na benzine i da na taj način neutrališe smanjenje cijene tog naftnog derivata za sedam do osam centi, pa sada eurosuper 95 košta 1,81 euro po litru, a eurosuper 98 je 1,85 eura. Prije obračuna u ponedjeljak, na benzine su bile umanjenje akcize za 10 odsto, što je oko šest centi po litru i cijene su bile za jedan, odnosno dva centa skuplje.

Za razliku od vozača u Crnoj Gori, građani Hrvatske i Slovenije su juče osjetili povoljne berzanske kotacije i cijene benzina su smanjene za četiri, odnosno sedam centi. Tako od juče građani Hrvatske plaćaju 1,69 eura za eurosuper 95, a građani Slovenije 1,63 eura za isti naftni derivat.

Vlada Hrvatske je svojim mjerama smanjila cijenu benzina za 14 centi, a Vlada Slovenije za 20 centi. Prosječna plata u Hrvatskoj je oko 1.550 eura, a u Sloveniji je skoro 1.700 eura. Dakle, plate su u Hrvatskoj veće za 500 eura i plaćaju 12 centi jeftiniji benzin nego građani u Crnoj Gori, a u Sloveniji su plate veće za 650 eura i plaćaju benzin 18 centi jeftinije.

Naša Vlada ima zakonsku mogućnost da smanji cijenu benzina za 33 centa i trenutno nije umanjila cijenu ni za jedan cent. Hrvatska je umanjila cijenu za 14 centi i imaju prostora za dodatno umanjenje, dok je Slovenija umanjila cijenu za 20 centi i od Evropske komisije je tražila da im odobri mogućnost dodatnog smanjenja naftnih derivata.

U javnim nastupima predstavnici vlasti često se hvale ekonomskim pokazateljima Crne Gore, međutim, kada treba to pokazati u praksi i iskoristiti mehanizme za smanjenje cijena goriva, ta priča pada u vodu.

Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša ukazao je da bi cijene dizela i benzina bile 15, odnosno 30 centi niže da je Vlada u potpunosti primijenila zakonski mehanizam koji ima na raspolaganju i smanjila akcize na te energentne za 50 odsto.

“Vlada je odlučila da smanjenje akciza na dizel bude 20 odsto, dok na benzin nijesu ni umanjene”,  naveo je Mugoša na mreži X i dodao da se cjenovne korekcije iz sedmice u sedmicu rade bez ikakvog obrazloženja, što je neprimjereno.

On je podsjetio da je cijena litra dizela u Crnoj Gori danas 64 centi viša nego prije sedam mjeseci, što je skok od preko 45 odsto.

“Na toj razlici država dodatno na osnovu poreza na dodatu vrijednost (PDV) zarađuje 11 centi na litar goriva. Takođe, cijene benzina i dizela kod nas su među najvišim u regionu”,  kazao je Mugoša.

Istakao je da su poslanici Evropskog saveza predložili Vladi tri mjere za dodatno smanjenje cijena goriva, ali da do sada nije prihvaćena nijedna.

“I dalje ćemo insistirati na usvajanju naših predloga, jer povećanje cijena goriva u kontinuitetu utiče na poskupljenja brojnih dobara i usluga”, rekao je Mugoša.

Naveo je da je, prema podacima Monstata, inflacija u Crnoj Gori značajnim dijelom podstaknuta troškovima prevoza, a da država u kontinuitetu ne koristi u potpunosti zakonske mjere koje joj stoje na raspolaganju.

“U septembru je godišnja inflacija u Crnoj Gori viša nego u 90 odsto zemalja eurozone i EU, a samim tim i značajno veća nego prosječna u Uniji. U Crnoj Gori je u septembru zabilježena i najviša godišnja stopa inflacije još od aprila 2024. godine”,  saopštio je Mugoša.