Krapović je odgovorio da takve izjave Plenkovića da su u Morinju ubijani logoraši iz Hrvatske nijesu novost, ali je naglasio da se činjenice moraju posmatrati kroz ono što je utvrđeno pravosnažnim sudskim presudama.

„Prema sada dostupnim informacijama i pravosnažnim presudama, niko nije izgubio život u Morinju. To je za mene notorna činjenica“, kazao je Krapović, ocjenjujući da političke izjave mogu imati svoju svrhu i namjeru, ali da ne mogu mijenjati utvrđeno činjenično stanje.

Na pitanje Živkovića da li je o ovoj temi bilo razgovora na sjednicama Vlade, Krapović je kazao da nije učestvovao ni na jednoj sjednici na kojoj se raspravljalo o Morinju. Ipak, potvrdio je da se na najvišem nivou kontinuirano razgovara sa hrvatskom stranom i da su crnogorski stavovi iznošeni u tim razgovorima.

Krapović je naveo da nije vidio spremnost bilo koga u Vladi da prihvati promjenu utvrđenih činjenica i podsjetio da je svoje stavove jasno saopštio i kao ministar odbrane i kao predstavnik Demokratske Crne Gore.

Krapović je odgovarajući na pitanja oko uslova koje Hrvatska postavlja Crnoj Gori,  ocijenio da se radi o pitanjima koja se sa hrvatske strane komuniciraju duži niz godina i koja datiraju još iz perioda raspada bivše Jugoslavije.

„To je jedan broj bilateralnih pitanja koja se sada dovode u vezu sa našim pristupanjem Evropskoj uniji“, kazao je ministar.

Prema njegovoj ocjeni, povezivanje tih pitanja sa procesom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji nije opravdano, posebno imajući u vidu da je proširenje Unije geopolitički prioritet u aktuelnim međunarodnim okolnostima.

Krapović je podsjetio da je Crna Gora završila tehnički dio pregovaračkog procesa i da su pregovaračke pozicije dostavljene Evropskoj komisiji na evaluaciju. Istakao je da je članstvo Crne Gore u EU interes ne samo naše države već i svih 27 članica Unije, posebno država regiona.

Može li Hrvatska usporiti ulazak Crne Gore u EU?

Krapović je odgovorio da se dio tih pitanja može rješavati i nakon ulaska Crne Gore u EU, te podsjetio na Deklaraciju Hrvatskog sabora iz 2011. godine, kojom je, kako je naveo, istaknuto da bilateralna pitanja između članica i država kandidata ne mogu biti prepreka proširenju Evropske unije.

„Tada je Hrvatska bila aspirant, a učlanila se 2013. godine“, podsjetio je Krapović.

Posebna pažnja posvećena je i mogućnosti da Crna Gora postane članica Evropske unije do 2028. godine.

Krapović je priznao da je riječ o tehnički veoma zahtjevnom procesu, ali je istakao da iz Brisela i najvažnijih evropskih prijestonica stižu jasne poruke da je proširenje prioritet i da je Crna Gora zreo kandidat za članstvo.

Pozvao se na poruke evropskih lidera, među kojima su njemački kancelar Fridrih Merc i francuski predsjednik Emanuel Makron, kao i na stavove predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i predsjednika Evropskog savjeta Antonija Košte.

„Imamo kristalno jasne poruke da je Crna Gora zrela za članstvo i da je ispunila mjerila i uslove za zatvaranje poglavlja“, kazao je Krapović, uz ogradu da završna faza procesa, po prirodi stvari, zavisi i od političkih odluka u državama članicama.

Krapović je ponovio da je riječ o zahtjevnom procesu, ali podsjetio da Crna Gora ima cilj da do 2028. godine završi pristupanje.

Naglasio je da su pregovaračke pozicije za sva poglavlja dostavljene i da se očekuje nastavak procesa u završnoj fazi evropskih integracija.

Naglasio je da se Crna Gora mora držati konkretnih poruka koje dobija od država članica, naročito Njemačke i Francuske, kao i od institucija u Briselu.

„Te poruke su kristalno jasne. Sve govore da je Crna Gora sljedeća članica Evropske unije i da je to vrlo bliska budućnost“, poručio je Krapović.

Ocijenio je da bi aktuelni geopolitički trenutak i evropske integracije mogli dovesti do odluka u korist Crne Gore u znatno kraćem roku nego što je to bio slučaj sa nekim prethodnim proširenjima Evropske unije.