“Skupština opštine mora biti mjesto slobodnog dijaloga, demokratskog nadmetanja argumenata i kontrole vlasti, a ne prostor u kojem se politički neistomišljenici ponižavaju, njihova izlaganja prekidaju, mikrofoni isključuju, a pravo na govor uslovljava političkom pripadnošću ili stavovima koje iznose. Funkcija predsjednika Skupštine podrazumijeva odgovornost da se obezbijede dostojanstvo institucije, poštovanje poslovnika i jednaka prava svih odbornika, a ne selektivno postupanje i stvaranje atmosfere pritiska i zastrašivanja”, navela je ona.

Kako ističe, posebno zabrinjavaju navodi odbornice Jovane Todorović o uvredama i provokacijama kojima je, prema njenom svjedočenju, bila izložena tokom skupštinskog zasijedanja, kao i navodi odbornika Blaža Rađenovića da je udaljen sa sjednice nakon što je ukazao na pitanja koja se odnose na budžet i raspolaganje novcem građana Budve.

“Takve situacije zahtijevaju ozbiljnu institucionalnu reakciju, jer se pravo na političko djelovanje i slobodno iznošenje stavova ne smije svoditi na dobru volju onih koji u datom trenutku upravljaju sjednicom”, istakla je Mitrović Knežević.

Napomenula je da nijedna vlast, nijedna politička funkcija i nijedna većina nemaju pravo da javnu instituciju pretvore u prostor za obračun sa neistomišljenicima.

“Odbornici nijesu tu da bi se dopali vlasti, već da bi predstavljali građane koji su im ukazali povjerenje. Njihova je obaveza da pitaju, kritikuju, upozoravaju i zahtijevaju odgovore, a obaveza institucija da im to omoguće u skladu sa zakonom i pravilima parlamentarnog rada”, navela je ona.

Nju posebno pogađa  činjenica da se ovakve scene dešavaju u gradu u kojem smo godinama pokušavali da izgrade drugačiju političku i društvenu kulturu.

“Kao neko ko je organizovao prvu tribinu o rodnoj ravnopravnosti i učešću žena u politici i javnom životu u Budvi, smatram da imam dodatnu odgovornost da reagujem kada se javni prostor pretvara u mjesto ponižavanja, neprihvatljive komunikacije i demonstracije moći”, dodala je Mitrović Knežević.

Na početku tog puta, kako je objasnila, imali su podršku Opštine Budva, a naročito razumijevanje i nesebičnu pomoć pokojne Danijele Došljak, tadašnje sekretarke, čije ime danas nosi nagrada koja se dodjeljuje u znak priznanja za doprinos rodnoj ravnopravnosti.

“Njena podrška nije bila samo administrativna pomoć, već izraz uvjerenja da su ravnopravnost, dostojanstvo i aktivno učešće žena u javnom životu vrijednosti koje institucije moraju da podržavaju djelima. Kasnije smo nastavili i bez institucionalne podrške Opštine, osim ustupljene sale u Skupštini opštine Budva, u kojoj nam je omogućeno da održimo dvodnevnu tribinu. Taj događaj okupio je brojne žene i učesnice, a svojim prisustvom dodatno ga je uveličala i ambasadorka Slovenije. Posebno je ostao gorak utisak što, prema našem tadašnjem iskustvu, nije bilo ni elementarne spremnosti da se ambasadorki podigne rampa prilikom dolaska. Zato danas s pravom postavljam pitanje: kakve vrijednosti zastupamo ako ženama govorimo o ravnopravnosti i političkom osnaživanju, a istovremeno dopuštamo da se u najvišem lokalnom predstavničkom domu odbornice i odbornici izlažu uvredama, omalovažavanju i uskraćivanju prava na riječ?”, upitala je Mitrović Knežević.

Prema njenim riječima, dodatno zabrinjava kontrast između odnosa prema građanskim inicijativama koje se godinama bore za suštinsko unapređenje položaja žena i spremnosti da se podrže pojedini slični događaji u komercijalnim prostorima.

“Dok smo mi istrajavali u svom radu, često bez ozbiljnije institucionalne podrške, nedavno je podržana i jedna slična tribina u budvanskom hotelu, gdje je, prema informacijama kojima raspolažem, kotizacija za samo prisustvo u ulozi posmatrača iznosila 500 eura. Ne osporavam pravo bilo koga da organizuje takve događaje, ali smatram da se javna podrška mora zasnivati na dosljednosti, dostupnosti i stvarnom doprinosu zajednici, a ne na selektivnom odnosu prema inicijativama”, dodala je.

Mitrović Knežević je napomenula da rodna ravnopravnost nije protokolarna tema za konferencije, prigodne govore i fotografisanje.

“Ona se pokazuje onda kada žena govori, kada joj se osporava stav, kada se suoči sa pritiskom i kada institucija mora da odluči hoće li zaštititi njeno dostojanstvo ili će dozvoliti da ono bude predmet političkog obračuna. Tražim odgovornost, poštovanje i jednaka pravila za sve”, istakla je.

Poziva predsjednika Skupštine opštine Budva, sve odbornike i predstavnike lokalne uprave da svojim ponašanjem doprinesu vraćanju dostojanstva skupštinskom radu.

“Očekujem da se navodi o vrijeđanju, prekidanju izlaganja i nejednakom postupanju prema odbornicima ispitaju na osnovu dostupnih snimaka, zapisnika i drugih relevantnih činjenica, te da se poslovnik primjenjuje jednako prema svima, bez obzira na političku pripadnost”, dodala je.

Oštro osuđuje svaki oblik seksističkog, šovinističkog, nacionalno obojenog ili drugog ponižavajućeg obraćanja, ali i svaku zloupotrebu skupštinskih procedura kojom se pokušava ograničiti legitimna kritika vlasti.

“Odgovornost za izgovorenu riječ postoji za sve, ali ta odgovornost ne smije biti izgovor za selektivno disciplinovanje političkih neistomišljenika. Budva zaslužuje institucije koje će biti primjer demokratske kulture, političke odgovornosti i poštovanja različitosti. Zaslužuje skupštinu u kojoj se na teška pitanja odgovara činjenicama i dokumentima, a ne uvredama, prijetnjama udaljenjem ili oduzimanjem mikrofona”, istakla je Mitrović Knežević.

U ime NVO Grupa građana BU2 i u svoje lično ime, poručuje da ne smiju dozvoliti da se godine rada na unapređenju rodne ravnopravnosti, građanskog aktivizma i demokratske kulture obesmisle praksama koje nas vraćaju unazad.

“Sloboda govora nije privilegija vlasti. Dostojanstvo nije privilegija većine. A pravo na političko neslaganje nije nešto što se dodjeljuje po volji predsjedavajućeg. To su temelji demokratskog društva i obaveza svake institucije koja djeluje u ime građana”, zaključila je ona.