“Poseban doprinos ovom rezultatu dala je posljednja sjednica Komisije, održana 3. novembra, na kojoj su razmotrena i usvojena dodatna 183 protokola. Time je nastavljen proces uspostavljanja jedinstvenih stručnih standarda koji treba da budu oslonac svakodnevnog rada zdravstvenih ustanova”, stoji u saopštenju.

Navode i da su usvojeni protokoli obuhvataju širok spektar medicinskih disciplina i oblasti zdravstvene zaštite, među kojima su dermatologija, abdominalna hirurgija, ginekologija i akušerstvo, genomska medicina i imunologija, infektivne bolesti, interna medicina, neurologija, pedijatrijska hematologija i onkologija, pedijatrijska zdravstvena njega, endokrinologija, transplantaciona medicina i zaštita na radu.

“Značajan segment ovog procesa čine i protokoli Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, koji uređuju postupanje u brojnim situacijama od posebnog značaja za očuvanje života i zdravlja pacijenata. Oni obuhvataju prijem i trijažu, kućne posjete, zbrinjavanje trauma, akutnog koronarnog sindroma i moždanog udara, kardiopulmonalnu reanimaciju, pedijatrijsko zbrinjavanje, ultrazvučnu i RTG dijagnostiku, laboratorijsku dijagnostiku, kao i primjenu telemedicine”, ističu oni.

Navode da zdravstveni protokoli predstavljaju važan mehanizam za uspostavljanje jasnih pravila i ujednačenih načina postupanja u zdravstvenim ustanovama.

Njihova dosljedna primjena doprinosi smanjenju prostora za neujednačenu praksu i rizik od grešaka, većoj predvidljivosti i odgovornosti u radu, kao i unapređenju bezbjednosti pacijenata. Njihova vrijednost nije samo u formalnom definisanju postupaka, već prije svega u stvaranju uslova da se zdravstvene usluge pružaju prema jasno utvrđenim stručnim standardima”, dodaju u saopštenju.

Kako ističu, ovaj proces dio je šireg i sistemskog pristupa Ministarstva zdravlja unapređenju kvaliteta zdravstvene zaštite.

“Pored razvoja i standardizacije zdravstvenih protokola, kontinuirano se radi i na izradi drugih stručnih dokumenata, uključujući nacionalne kliničke smjernice i stručne vodiče, koji zajedno doprinose jačanju kvaliteta, dosljednosti i bezbjednosti kliničke prakse”, saopštili su.

Ukazuju da dostizanje 1.001 usvojenog zdravstvenog protokola predstavlja važan korak u izgradnji uređenijeg, standardizovanog i održivog sistema zdravstvene zaštite.

“Ministarstvo zdravlja nastaviće da, u saradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim profesionalcima, razvija i unapređuje ove mehanizme, sa jasnim opredjeljenjem da kvalitet i bezbjednost ne budu samo utvrđeni principi, već standard koji se dosljedno primjenjuje u svakodnevnoj zdravstvenoj praksi”, zaključuju.