“Tada sam im govorio da će faliti para i za OSI i za zdravstvo, i da treba budžetirati realno potrebne iznose za ove kategorije, a ne kasnije tokom godine raditi preusmjeravanja i rebalanse. Umjesto da smo već tada budžetirali pravilno ove kategorije, a sa druge strane smanjili brojne neracionalne rashodne kategorije (službena putovanja, ugovori o djelu, konsultantske usluge i sl), većina je izabrala da zadovoljava uskopartijske porive i potrebe, zbog čega se i povećava deficit budžeta”, naveo je Mugoša.

Prihodi veći nego što se očekivalo: Rebalans budžeta donosi više novca za zdravlje građana, pomoć penzionerima…

Kako je kazao, kad je vidio da će faliti para za zdravstvo i za OSI u budžetu, a većina neće da ih ukalkuliše u budžetske pozicije, predložio je zaključak uz budžet za ovu godinu koji je Skupština usvojila, a to je da Vlada tokom godine obezbijedi, u slučaju potrebe, dodatna sredstva za zdravstvo i za OSI.

“Da ne pričam o tome da ova dodatna sredstva nisu za dodatnu podršku u ovim segmentima, nego za isplatu dugova prema najranjivijim kategorijama, koji su zbog nedovoljnog budžeta imali brojne probleme ove godine”, dodao je poslanik ES-a.

Sa druge strane, rekao je, umjesto što je Vlada odlučila da opredijeli sredstva za skromnu jednokratnu pomoć penzionerima, što nije sistemska nego suštinski predizborna mjera, trebalo je ista ta sredstva da opredijeli za povećanje osnovice za obračun penzija.

“Jer bi tada penzionerima koliko-toliko bio poboljšan položaj, budući da im je sad prosječna penzija na oko 55 odsto prosječne zarade, a manja od minimalne zarade za one sa osnovnom školom”, istakao je.

Kako je naveo, projektovani rast BDP-a ove godine u odnosu na ranija predviđanja je pozitivan indikator, iako zahtijeva analizu, budući da je vjerovatno značajnim dijelom posljedica inflacije koja je kod nas veća od većine zemalja EU i regiona.

“Uostalom, Crnoj Gori su potrebne godišnje stope rasta BDP-a od 4 do 5 odsto u kontinuitetu, i to desetak godina, ako želi da se primakne prosječnom standardu EU. I na kraju, mjesečni indikatori o suficitu/deficitu su varljiva statistička kategorija, jer zavise od dinamike plaćanja (fakat je da u posljednja dva mjeseca godine država plaća značajan fakturisani iznos)”, poručio je Mugoša.