Omeragić je, govoreći u Skupštini Crne Gore, podsjetio da je Glavatovića džamija izgrađena 1593. godine i da je predstavljala jedan od najznačajnijih vjerskih i obrazovnih objekata stare Podgorice, uz koji je djelovala i medresa.

Džamija je, kako je naveo, stradala tokom Drugog svjetskog rata, dok su njeni ostaci uklonjeni u poslijeratnom periodu.

„Nemam ništa protiv izgradnje garaža, uređenja gradskih trgova i razvoja Podgorice. Naprotiv, našem glavnom gradu nedostaje parking prostora i potrebno je rješavati taj problem. Međutim, imam ozbiljnu rezervu prema tome da se na prostoru koji ima nesporan istorijski i vjerski značaj planiraju veliki građevinski zahvati, a da prethodno nijesmo dobili jasne odgovore o zaštiti njegovog nasljeđa“, poručio je Omeragić.

On je ukazao da se i u zvaničnoj projektnoj dokumentaciji za uređenje Trga Božane Vučinić navodi da se na tom prostoru nekada nalazila Glavatovića džamija.

Prema njegovim riječima, postojanje i istorijski značaj tog vjerskog objekta nijesu sporni, ali je neophodno stručno utvrditi gdje su se nalazili temelji i da li su sačuvani njihovi ostaci.

„Ne govorimo o nekom nepoznatom ili istorijski neutvrđenom objektu. Govorimo o džamiji čije postojanje i istorijski značaj nijesu sporni. Ono što tek treba stručno utvrditi jeste tačna lokacija njenih temelja, eventualno postojanje sačuvanih ostataka i njihov odnos prema planiranim građevinskim radovima“, istakao je Omeragić.

Poslanik BS-a smatra da pitanje Glavatovića džamije prevazilazi značaj jednog vjerskog objekta i otvara šire pitanje odnosa nadležnih institucija prema kulturno-istorijskom nasljeđu Podgorice.

Naglasio je da su različite kulture i vjerske zajednice kroz istoriju oblikovale identitet grada, zbog čega je obaveza institucija da jednako pristupaju zaštiti njihovog nasljeđa.

„Podgorica je kroz istoriju bila grad različitih kultura i vjera. Njenu istoriju nijesu stvarali samo pripadnici jednog naroda ili jedne vjerske zajednice, već svi koji su ovdje živjeli, gradili, radili i ostavljali tragove svog postojanja. Zato je obaveza institucija da sa jednakom pažnjom pristupaju zaštiti svih kulturnih i vjerskih dobara“, kazao je Omeragić.

On je podsjetio da Glavatovića džamija za muslimane Podgorice, ali i za sve koji poštuju istoriju grada, predstavlja važan dio kolektivnog pamćenja, kulturnog i vjerskog identiteta.

Omeragić je zatražio da se, u saradnji sa Islamskom zajednicom u Crnoj Gori, ozbiljno razmotri mogućnost obnove džamije, uz poštovanje zakonskih procedura, stručnih nalaza i urbanističkih uslova.

„Smatram da je najmanje što možemo uraditi da prije bilo kakvih radova omogućimo arheološka istraživanja i dobijemo stručno mišljenje nadležnih institucija. Istovremeno, potrebno je otvoriti dijalog o mogućnosti obnove Glavatovića džamije, koja je vjekovima bila dio istorije i identiteta Podgorice“, zaključio je Omeragić.