Na računima fizičkih lica sada se nalazi oko 3,4 milijarde eura. Ni privreda ne zaostaje mnogo – depoziti pravnih lica porasli su dva i po odsto i iznose 3,1 milijardu eura.

Iza ukupnih milijardi kriju se i pojedinačni iznosi koji privlače pažnju. Najveći pojedinačni depozit pravnog lica iznosi 56,6 miliona eura, dok je jedan građanin u banci uštedio čak 26,5 miliona eura.

Da većina građana nema velike ušteđevine, te da su one uglavnom kratkoročnog karaktera, kažu finansijski stručnjaci.

Računovotkinja Maja Aleksić objašnjava da je za veliki broj građana štednja zapravo odvajanje novca za nepredviđene troškove.

“Ono što dobar dio građana uspijeva jeste da ostavi neki sitan novac sa strane, bilo u banci ili kod kuće, ali to nije realna štednja, to je samo neka relokacija novca koju kasnije iskoriste kada se desi neki neplanirani trošak“, dodala je.

Aleksićeva smatra da građani imaju veliko povjerenje u bankarski sektor, a to potvrđuju i podaci Centralne banke, prema kojima depoziti iz godine u godinu rastu i trenutno su na istorijskom maksimumu.

Iz Centralne banke ocjenjuju da rast depozita ukazuje na visok stepen povjerenja građana u bankarski sistem.

Predstavnica CBCG Marijana Mitrović-Mijatović navodi da ovako naglašen trend i naglašene stope rasta ukazuju na visok stepen povjerenja u bakarski sektor i njegovu pouzdanost i stabilnost.

Među faktorima koji doprinose rastu depozita, iz Centralne banke navode pozitivna kretanja na tržištu rada, povećanje plata, ali i neizvjesnost vremena u kojem živimo, pa samim tim i veću sklonost građana ka štednji.

Mitrović-Mijatović ističe i značaj priliva novca iz inostranstva:

“Ali isto tako treba pomenuti i kontinuirani priliv inostrane štednje. Tu prije svega mislim na priliv od doznaka, od direktnih stranih investicija i od potrošnje povezane s turističkom aktivnošću”, rekla je.
Iako je u Crnoj Gori i dalje popularan termin „slamarica“, stručnjaci kažu da je štednja u bankama ipak sigurniji izbor.

Maja Aleksić ukazuje i na psihološki aspekt štednje u banci, jer dostupnost novca nije uvijek trenutna, što može uticati na odluke o potrošnji.

“Tu je prisutan i neki psihološki momenat jer kad imamo neki trošak koji nije realan i opravdan, postoji određena procedura da dođemo do novca pa onda možda razmislimo i odustanemo od neke kupovine”, navela je.

Kako bi podstakla građane na štednju, Centralna banka, u saradnji sa privatnim bankama, svim bebama rođenim u prvoj sedmici novembra daruje prvu štednju, koja ove godine iznosi 2.000 eura.

Od početka kampanje prvu štednju dobilo je gotovo 3.000 djece, za šta je izdvojeno više od milion i 300 hiljada eura.