To su glavni zaključci iz anketa i analiza koje su proteklih dana radili odbori i grupacije unutar Unije poslodavaca i Privredne komore, a u koje su uvid imale “Vijesti”. Učestvovalo je preko stotinu velikih i srednjih preduzeća, kao i više od hiljadu manjih preduzeća direktno ili kroz udruženja, odbore i grupacije.

Niko od njih nije imao pozitivno mišljenje o predlogu Vlade koji je nazvan Euro model, za razliku od Evrope sad 1, koja je tada dobila stoprocentnu podršku privrede i Evrope sad 2, koja je bila podržana sa skoro sto procenata. Ovaj model predviđa izmjene šest zakona, a najznačajnije je povećanje minimalnih zarada na 1.000, 1.250 i na 1.400 prema kvalifikaciji radnog mjesta, kao i ukidanje doprinosa za penzijsko osiguranje i promjene u oporezivanju zarada i dobiti.

Vrlo mali broj privrednika – desetak, kazao je da ima neutralan stav jer njihovi zaposleni imaju zarade preko 1.400 eura i oni neće imati povećanje troška rada, već malo smanjenje zbog ukidanja doprinosa, ali su i oni iskazali zabrinutost za opšti položaj privrede i očekivanje da će cijene proizvoda i usluga koje one koriste od drugih značajno porasti.

Svi privrednici, izuzev ovog malog broja izuzetaka, kazali su da će zbog značajnog rasta troškova rada povećati cijene svojih proizvoda i usluga ili da će smanjiti broj zaposlenih. Više od 50 odsto njih je kazalo da će sigurno koristiti i povećanje cijena i otpuštanje radnika, a dio je izrazio zabrinutost da ni to neće biti dovoljno jer nije moguće predvidjeti sve efekte ovog modela.

Rast cijena od pet do 40 odsto

Oni privrednici koji su naveli da će biti prisiljeni da povećaju cijene svojih proizvoda i usluga, kao najniži procenat rasta naveli su pet odsto, a najveći se kreću do oko 40 odsto rasta cijena. Međutim, u nekim analizama se upozorava na ukrštavanje rasta cijena, odnosno da će rast cijena dijela usluga i proizvoda uticati dodatno, i mimo povećanja troškova rada, na dodatno povećanje troškova i dodatni rast krajnje maloprodajne cijene.

Oni privrednici koji su kao mjeru pokušaja smanjenja troškova rada naveli otpuštanje dijela zaposlenih, kao najniži procenat smanjenja broja zaposlenih navode pet procenata, a on se za neke djelatnosti kreće i preko 50 odsto.

U anketama i analizama se navodi da će, kada bude jasno da Vlada neće prihvatiti kompromisno rješenje o rastu minimalnih zarada za po 200 eura na 800 i na 1.000 eura, početi sa sprovođenjem mjera uštede, odnosno povećavanjem cijena i pravljenjem spiskova za otpuštanja.

U nekim odgovorima se ukazuje da se ne može čekati januar da bi se prihodovao dodatni novac za isplatu uvećanih zarada, već će cijene dijelimično morati da povećaju prije toga, a da kasnije prate da li će biti potrebno dodatno povećanje ili neke druge mjere da bi poslovanje učinili održivim.

Dio poslodavaca očekuje da će početkom naredne godine doći do povećavanja cijena struje, komunalnih usluga, kao i opštinskih taksi i naknada, kako bi ta preduzeća i opštinski budžeti nadoknadili svoje troškove koje će imati uslijed primjene znatno većih minimalnih zarada.

Zbog toga očekuju da im primjena Euro modela neće donijeti samo povećanje troškova rada za njihove zaposlene, već da će posredno imati rast raznih drugih troškova koje su dio njihovog poslovanja, i da će sve to dodatno uticati na neizvjesnost njihovog rada u narednoj godini.

Najzabrinutiji su iz sektora domaće proizvodnje i turizma, gdje su sada zarade značajno ispod budućih minimalnih zarada. Proizvođači iz domaće prehrambene industrije navode da će im za pokriće troškova biti potrebno povećanje cijena za 13 do 25 odsto, uz moguće smanjenje broja zaposlenih do 10 odsto.

Njihovi zaključci su da sa sadašnjim cijenama ne mogu obezbijediti povećanje zarada i uz odlazak u gubitak, dok istovremeno očekuju da će sa povećanim cijenama izgubiti konkurentnost, odnosno da će uvozni proizvodi biti jeftiniji i da će imati pad prometa. Nekoliko takvih kompanija koje su dio regionalnih lanaca, najavilo je i mogućnost gašenja proizvodnje u Crnoj Gori i uvoz takvih proizvoda iz susjednih država.

Hotelijeri se boje gubitka konkurentnosti

Poslodavci iz turističke privrede naveli su u svojim analizama, između ostalog, da osim rasta troškova rada, očekuju i rast cijena komunalija i opštinskih taksi i poreza koji im se već najavljuju. Jedan veliki privatni hotelijer navodi da bi cijene smještaja morao povećati za oko 20 odsto da bi ostao na istom. Ukazuje i da na taj iznos ide PDV sa stopom od 15 odsto, dok je u većini konkurentnih destinacija ona oko pet ili sedam odsto. Zaključuje da će sa svim ovim troškovima cijene smještaja biti znatno veće nego u konkurentnim destinacijama, zbog čega strahuju od gubitka operatora i gostiju.

Hotelijeri ukazuju i da će u cilju smanjenja troškova otpustiti dio radnika, smanjiti zapošljavanje radnika, ukinuti dio usluga koje nijesu donosile značajnije prihode, ali strahuju da će sve to uticati na smanjenje kvaliteta ponude, što opet može dovesti do gubitka gostiju.

Iz oblasti trgovine, dio poslodavaca pominje i mogućnosti zatvaranja dijela prodajnih objekata, a najradikalnije mjere najavljene su iz lanaca trafika i kioska koji će zatvoriti polovinu objekata i otpustiti oko 50 odsto zaposlenih.

Poslodavci u anketama i analizama ukazuju i da niko ne garantuje da će vladin paket mjera iz Euro modela imati negativan uticaj na javne finansije na nivou planiranog deficita od samo 500 miliona, odnosno da nakon toga neće biti novih povećanja dažbina i dodatnog pritiska na poslodavce.

Navode da Vlada ni nakon dva mjeseca nije pružila analizu predloženih mjera, kao i da im na dosadašnjim sastancima sa premijerom i ministrima nisu pružene nikakve dodatne garancije ni podaci koji dokazuju održivost modela.

Neki su direktno naveli da nakon izbora, sredinom naredne godine, očekuju rast državnih dažbina. Savjet stranih investicija je u svojoj analizi kazao i da je moguće povećanje PDV-a na 23 odsto.

iz kabineta Vlade su ranije saopštili da u narednoj godini očekuju deficit od pet odsto BDP-a, ali da će se u 2028. vratiti na tri odsto.

Procijenjeni BDP u Vladinim podacima za narednu godinu je 9,5 milijardi, pa bi deficit od pet odsto iznosio 475 miliona.

Vladi u narednoj godini na naplatu dospijevaju stari krediti vrijedni 1,1 milijardu eura, pa bi nova zaduženja za vraćanje starih kredita i pokrivanje ovog optimističnog deficita iznosila najmanje 1,6 milijardi, bez zaduženja za kapitalni budžet.

Inflacija za oktobar već narasla na 5,9 odsto

Monstat je juče saopštio da je godišnja stopa inflacije u oktobru iznosila 5,9 odsto, što je najveća stopa u posljednje tri godine, nakon krize iz 2023. godine.

Najveći udio u ovoj stopi inflacije imali su troškovi prevoza koji su porasli za 20,3 odsto, troškovi hrane od 3,5 odsto, ljekova i medicinskih usluga za 4,4 odsto, restorana i usluga smještaja od 5,8 odsto…

Dio trgovaca i proizvođača povećao je cijene u novembru, dok prema ovim anketama ostali najavljuju povećanje svojih cijena tokom novembra i decembra.