Prošlog proljeća, Nima Šokri sa hamburškog univerziteta je, prateći vijesti o ratu u Iranu, „naišao“ na mapu na kojoj su bile ucrtane mete napada na navodne vojne ciljeve. Tačke su činile polukrug koji se protezao od sjevera ka jugu i gotovo se u potpunosti podudarao sa njegovom kartom na kojoj je označio lokacije brana, piše Njujork tajms.
Iran je posljednjih decenija izgradio najmanje 533 brane u raznim djelovima države, pokušavajući da riješi hronični problem nedostatka vode. Posljednjih godina najugroženiji je bio Teheran, čije su rezerve vode svedene na 20 odsto kapaciteta.
Stručnjaci upozoravaju da je višegodišnja suša, suštinski, predstavljala okidač krize, koja je izazvana lošim upravljanjem ovim resursom, ali i dotrajalom infrastrukturom.
Vojna ili civilna namjena
„Veliki broj brana služi osnovnim potrebama stanovništva, uključujući vodosnabdijevanje i pokretanje hidroelektrana… Bilo kakva vojna upotreba ne treba da baci sjenku na ove funkcije“, rekao je Šokri.
Pominjanje brana i sistema za vodosnabdijevanje, međutim, izazvalo je pravu paniku u Teheranu, čiji su zvaničnici ocijenili da pisanje Njujork tajmsa zapravo predstavlja uvod u seriju novih napada na civilne ciljeve u Iranu.
„Predstavljanje blizine civilne infrastrukture i vojnih objekata kako bi se našlo opravdanje za napade nije ni valjan ni održiv argument“, rekao je portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagei.
Iranski diplomata je istovremeno uporedio tvrdnje o navodnoj vezi vodosistema i vojnih objekata sa nedavnim navodima američkih medija da Iran planira da detonira „prljavu bombu“ na teritoriji Amerike.
Jednako žestoko reagovao je i šef iranskog parlamenta Mohamad Bager Galibaf, koji je ocijenio da navodi američkih medija predstavljaju uvod u nove napade na Iran.
Iran: Sve postaje meta
„Brane blizu iranskih raketnih baza imaju dvostruku namjenu. Dobro. Onda uvodimo novi zakon – bilo koja brana, luka ili elektrana blizu američkih ili izraelskih baza takođe imaju dvostruku namjenu“, rekao je Galibaf.
Protivnici režima u Teheranu iznijeli su i tezu da su hapšenja aktivista za zaštitu životne sredine iz 2018. godine na neki način povezana sa branama i vojnim objektima. Jedan od uhapšenih preminuo je u pritvoru, dok je nekolicina tvrdila da su tokom boravka u zatvoru bili na razne načine zlostavljani.
Amerikanci su tokom marta i aprila bombardovali nekoliko lokacija oko Jazda i Hormozgana, pri čemu je ubijena čitava porodica lokalnog lovočuvara. Amerikanci su tvrdili da je cilj bio kamp za obuku, ali su lokalni aktivisti naveli da su u pitanju bile štale u kojima su se nalazile zalihe sijena za ugroženu vrstu divlje ovce.
Teheran sumnja u namjere Zapada
„Tajming ovih rasprava nije slučajan. Ovakve prijetnje eskaliraju kada geopolitičke tenzije dostignu vrhunac… Prijetnja napadom na civilnu infrastrukturu predstavlja zaokret u psihološkom ratu“, piše iranski portal Alef.
„I na najmanji napad odgovorićemo strašnim i bolnim udarima“, upozorio je komandant iranske Revolucionarne garde, general Ahmad Vahidi.
Najavljena žestoka ofanziva američkih snaga protiv Irana odložena je nakon što su republikanci početkom mjeseca žestoko poraženi na međuizborima u SAD i ocjene da je upravo rat u Iranu koštao stranku Donalda Trampa kontrole nad oba doma Kongresa.
Od tada su se američki zvaničnici koncentrisali na „gušenje“ iranske ekonomije, u nadi da bi finansijski problemi mogli dovesti do pada režima u Teheranu.
Sjedinjene Američke Države tvrde da su pomorskom blokadom spriječile izvoz iranske nafte vrijedne 25 milijardi dolara. Operacijom „Čelična kapija“ žele da zatvore i ostale puteve ka Islamskoj Republici.
Odluka o formiranju posebnog štaba za kopnenu blokadu Irana uslijedila je nakon neuspješne, višenedjeljne diplomatske ofanzive Stejt departmenta, čiji su izaslanici bezuspješno pokušavali da ubijede Irak, Tursku i Pakistan da zatvore puteve koji vode ka Islamskoj Republici.
Ove tri države upozorile su Vašington da bi im kopnena blokada nanijela najmanje jednaku štetu kao Iranu, pa je Stejt department u pomoć pozvao Pentagon, čiji će zadatak biti „sprečavanje dotoka savremenog naoružanja, opreme i novca“.
Istovremeno, od potpredsjednika Džej Di Vensa zatraženo je da pažnju sa iranskog pitanja prebaci na „lov na korupciju u saveznim državama u kojima su na vlasti demokrate“.
Suština Trampovih nada je da će ekonomski pritisak dovesti do raspada unutar sistema u Iranu, odnosno da će natjerati tamošnje vlasti da pristanu na mirovni plan.
Vlasti u Teheranu, pak, ne vjeruju da je Tramp odustao od napada, tvrdeći da će predsjednik Amerike konačnu odluku donijeti u naredne dvije sedmice.











